COS: Gledano s današnje pozicije, možete li reći da su ti programi adekvatno predstavljali složenost poslovne stvarnosti?
Arie de Geus: Tada smo razvijali specifično sredstvo za predstavljanje poslovne stvarnosti, koje ćemo moći koristiti na računalu tako da možemo s njim...
COS: Simulirati.
Arie de Geus: Tako je. Pretpostavimo li da su igranje i simuliranje slični, tada igranje možemo definirati kao "eksperimentiranje s predodžbom stvarnosti". A to je upravo ono što smo htjeli postići. U tom su se procesu otvorila i neka nova, zbunjujuća pitanja kao npr.: "Koja je uloga budućnosti u procesu donošenja odluka?" Shell se kod odgovora na ovo pitanje koristio jednostavnom scenarij metodom. Tek sam kasnije shvatio da su scenariji također probni objekti koji predstavljaju buduću stvarnost s kojom timovi eksperimentiraju bez straha od eventualnih posljedica.
Sve nas je to navelo da još detaljnije preispitamo proces donošenja odluka kojeg smo uspjeli postaviti na akademsko-znanstvene temelje i pridodati mu terminologiju. Raspoloživa literatura koja se bavila tim područjem u tom trenutku je bila previše jednostavna...
COS: Moglo bi se reći da se literatura nalazila na granici između previše jednostavne i pogrešne, zar ne?
© C.Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.dialogonleadership.org
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Često, u vašem gradu, ili još više, kada se zateknete u drugom okruženju, zapazite impresivne građevine koje su nastale u jednom vremenu. Pred godinu, deset, stoljeće ili i više. A te zgrade, ili blok zgrada, ili impresivni dio neke cjeline, imaju svoj autohtoni život, ali i svoju povijest; pamte i sudbonosne i obične događaje. Takvo zdanje živi svoj život intenzivno i