1. Uloga zaposlenika razumije u okvirima šireg procesa kojeg podupire te kada u središte pozornosti (Focus) stavlja stvaranje vrijednosti za potrošača,
2. Broj razina (Level) u sustavu svede na minimum,
3. Sposobnost zaposlenika uskladi (Aligned) s poslom kojeg mora napraviti, zbog čega se sredstva izdvojena za edukaciju zaposlenika smatraju investicijom, a ne troškom,
4. Vrijeme (Time) koje je potrebno da bi se odgovorilo na poslovnu priliku prihvaća se kao istinska konkurentna prednost.

Inicijative osnaživanja zaposlenika obično su uspješne. Unatoč tome, ljudski potencijal ostaje neiskorišten kada osobe na liderskim pozicijama stvaraju iluziju osnaživanja ljudi dok su u isto vrijeme evidentno nesposobni "otpustiti" moć odlučivanja u svojim rukama. Ljudi se ne odupiru novim načinima postojanja, već su opravdano cinični kada promjene dolaze pod krinkom osnaživanja koje nove načine rada pokušava nametnuti zastarjelim strukturama, koje ignorira potrebu za ulaganjem u znanje te koje procese mjerenja zadovoljstva potrošača i inoviranje ne uspijeva postaviti na centralno mjesto unutar programa.

Osvojiti zlatnu medalju na Olimpijskim igrama vjerojatno je najteže u utrci sa preponama koja kombinira trčanje s preskakanjem prepona, što se dodatno otežava korištenjem vodene zapreke. Ova je utrka posebno izazovna upravo zbog kombinacije brzine, izdržljivosti i promjene ritma neophodnih za trčanje kroz vodu. Iako su one veoma zahtjevne, natjecateljima je barem poznat broj, vrsta i visina svake zapreka što liderima modernih organizacija predstavlja pravi luksuz. Prepreke na njihovom putu neprestano se mijenjaju. Dobar primjer za navedeno jest informacijska tehnologija. Organizacije svih vrsta, bez obzira na područje rada ili tržište na kojem posluju, danas troše velike svote novca kako bi unaprijedile svoje sustave. Ta potrošnja proizlazi iz sve veće potrebe za upravljanjem znanja i unapređenjem organizacijskih performansi. Novi sustavi zahtijevaju nove načine rada i komunikacije. Posljedično tome, promjenom načina komunikacije među ljudima suvremena tehnologija stvara nove i sve učinkovitije organizacijske strukture. Dilema: formalni, hijerarhijski sustavi koji se temelje na moći pojedinca još su uvijek u uporabi. Posljedice: konfuzija i zastoji. Informacijska je tehnologija samo jedan od primjera. Zanimljivo je kako je odjel za odnose s javnošću jedne ugledne kompanije izdao priručnik o tome kako se zaposlenici trebaju ophoditi s vanjskom okolinom u istom tjednu u kojemu je osnaživanje od strane vodstva predstavljeno kao ključni dio poslovne filozofije!. Ili drugi primjer: član uprave za financije usred kampanje rezanja troškova proces budžetiranja čini još složenijim. Događa se i to da lideri organizacija započnu uvoditi složene sustave poput SAP-a bez da su prethodno definirali osnovne poslovne procese, djelatnosti za "outsourcing" te eliminirali troškove koji nisu povezani s vrijednošću za potrošača. Posljedica: nedjelotvorni rad postaje sve složeniji i teži za kontroliranje. Na taj način nove tehnologije postaju još jedan u nizu problema, prije negoli rješenje. Ljudi se ne odupiru promjeni, već obično pokleknu pred nepotrebnom birokracijom, preprekama kojih jučer nije bilo i frustracijom koja nastaje jer se predanost ne nagrađuje.