Pitanja poslovne etike postala su sveprisutna. Tijekom 1992. godine samo u jednom tjednu izlaženja njujorški dnevni list Wall Street Journal objavio je čak šezdeset članaka na tu temu. Do 1998. godine više od 93% tvrtki s liste Fortune 500 razvilo je vlastiti pisani etički kodeks, a 44% njih implementiralo je razne treninge i programe osposobljavanja osoblja kako bi kvalitetnije odgovarali na etičke probleme. Do 1993. godine 20% najvećih američkih korporacija zaposlilo je barem jednu osobu na puno radno vrijeme, čiji je zadatak bio isključivo bavljenje etikom.
Usprkos tome, istraživanje Sveučilišta Columbia iz 1999. godine provedeno na uzorku od gotovo tisuću izvršnih direktora u korporacijama pokazalo je kako 50% njih smatra da su njihove organizacije, direktno ili indirektno, bile nagrađene zbog toga što su se u poslovanju koristile neetičkim metodama. Svaki treći je izjavio kako je odbijanje da se poduzmu neetičke mjere bilo sankcionirano.
Iako su rijetko na dnevnom redu tipičnog poslovnog sastanka, o etičkim problemima bi se uvijek trebalo raspravljati kako bi se osiguralo mudro rješenje spornih pitanja. (Riječ "etika" ovdje se koristi u svom najširem kontekstu, koji povrh osobnog integriteta ili profesionalne etike obuhvaća i pitanja društvene odgovornosti i upravljanja okolišem.) Kako bi pod pritiskom organizacijskih ili osobnih ciljeva radije donosili plemenite nego sebične odluke, poslovnim liderima treba osigurati neku vrstu "moralnih smjernica" kako bi donosili valjane etičke odluke.
Praktični okvir za donošenje odluka
Etika se obično proučava kroz niz hipotetskih dubioza. To je fascinantan proces obzirom na beskrajne mogućnosti izmjene scenarija. Nažalost, ti scenariji ne pružaju konačne odgovore, nego samo ukazuju na mogućnosti.
© World Business Academy, 2002. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić Uredio: Marko Lučić