Dva pristupa etici u korporaciji

Danijel D. Singer, Raymond D. Smith Danijel D. Singer, sveučilišni profesor, predavač financija, poslovne politike i poslovne etike na Sveučilištu Towson u Baltimoreu u Marylandu. Autor je četiri knjige, od kojih je Investing and Utilities postala bestseler.

 

Raymond D. Smith, sveučilišni profesor, predavač na Poslovnoj školi Sveučilišta Howard u Washingtonu, autor brojnih stručnih tekstova iz područja strateškog menadžmenta i etike u menadžmentu. 

 

Današnje moderne korporacije dobro znaju kako je njihov poriv prema uvećanju nove vrijednosti za dioničare usko povezan s prilagodbom društvenim očekivanjima glede njihova ponašanja u okvirima zajednice. Biti društveno odgovoran u današnje je vrijeme posebno značajno za svaki biznis. No, činjenica je da se dobre namjere vrlo često loše implementiraju, što uzrokuje loše konačne rezultate. Razlog tome obično leži u pogrešnom pristupu koji naglašava ishod u odnosu na procese. Posebice je tako u situacijama kada organizacije koriste "pristup naređivanja" koji zatim utječe na to da se "korporativna odgovornost" ustvari zamjenjuje "osobnom moralnom odgovornošću" pojedinca koji odlučuje.

U ovom tekstu istražujemo etički značaj korporativne kulture kroz usporedbu kratkih priča o Sadhuu i dobrom Samaritancu. Ta je usporedba dodatno pojašnjena kroz studiju slučaja tvrtke Reserve Mining u Silver Bayu i tvrtke Dow Corning, proizvođača silikonskih umetaka za grudi.

U knjizi The Wealth of Nations Adam Smith je ukazao na tržišni mehanizam koji upravlja ljudskim i organizacijskim ponašanjem "kao nevidljivom rukom" na način koji donosi maksimalno blagostanje društvu. Važno je napomenuti kako se njegovo promišljanje o racionalnom ponašanju kojim se maksimalizira profit nije oslanjalo isključivo na autonomni cjenovni mehanizam, već i na Teoriju moralnosti pojedinaca. Ova se dihotomija i danas očituje u nastojanjima suvremenih korporacija da posluju po načelima društveno odgovornog ponašanja.

Budući da se poslovni svijet posljednja tri desetljeća borio kako bi napustio staru filozofiju prema kojoj je isključivi zadatak biznisa zadovoljiti skup usko postavljenih ekonomskih ciljeva, i prihvatio novu koja govori o potrebi sudjelovanja organizacije u stvaranju društvenog napretka, sve se više nameće pitanje metoda uz pomoć kojih će korporacije uvećati svoje kapacitete za etičko ponašanje usklađeno s društvenim očekivanjima.