Sustavi usmjereni na posrednika također se mogu koristiti pravilima, no ta pravila usvajaju pojedinačni donosioci odluka te ona mogu odražavati njihove pojedinačne osobne vrednote ili pak biti pod utjecajem korporativne kulture. Bilo kako bilo, primjena je decentralizirana na pojedinačnog donosioca odluke.

Pristup usmjeren na posrednika oslanja se na pojedinca koji treba razlučiti između dobrog i lošeg. Na taj način donosioci odluka prisiljeni su preuzeti osobnu odgovornost za posljedice odluka. Ovakav pristup moralnoj odgovornosti opisao je Isus u kratkoj priči o dobrom Samaritancu.

Pristupi usmjereni na posrednika mogu također biti teleološke prirode. U korporaciji koja funkcionira s ciljem maksimalizacije profita, osnovni kriterij po svoj će prilici biti definiran u kontekstu onoga "što je dobro za organizaciju", tj. za profit. Opisano promišljanje može proizvesti patološki stav "k vragu i javnost" opisan u djelima W. H. Vanderbilta.

Organizacije koje se žele ponašati na društveno odgovoran način suočavaju se s kontinuumom izbora koji se protežu od sustavno usmjerene etike do etike usmjerene na posrednika. Odabir neke točke duž ovog kontinuuma presudan je za učinkovitost društvenog djelovanja organizacije. Svaki pristup ima svoje slabe i jake strane. Usporedba kratkih priča o Sadhuu i Samaritancu daje nam uvid u prirodu tih slabih i jakih strana.


Kratka priča o Sadhuu

McCoy opisuje slučaj u kojem on i grupa planinara nailaze na unesrećenog Sadhua (indijskog svetog čovjeka) prilikom mukotrpnog prelaska preko himalajskog klanca visokog 5400 metara. Nakon susreta sa Sadhuom, svaki je član grupe imao svoje razmišljanje o tome što bi trebali učiniti. Grupa je snažno orijentirana na svladavanje uspona, a uz to je suočena s vremenskim ograničenjima i pomanjkanjem resursa. Nakon više pokušaja da mu se pruži pomoć, odlučili su ostaviti Sadhua i nastaviti dalje.