Partneri
Tema mjeseca: qLife No.2: Odr�ivi razvoj
Članak: Prirodni kapitalizam - smjernice, A. Lovins, H. Lovins, P. Hawken
Prirodni kapitalizam - smjernice
A. Lovins, H. Lovins, P. Hawken Amory B. Lovins, ugledni znanstvenik, suosniva� i predsjednik Instituta Rocky Mountain, po struci eksperimentalni fizi�ar educiran na Harvardu i Oxfordu. Nositelj je deset po�asnih doktorata, dobitnih mnogih priznanja i nagrada od kojih je vjerojatno najpoznatija Right Livelihood ("Alternativni Nobel"). The Wall Street Journal je gospodina Lovinsa svrstao u grupu od �etrdesetak ljudi širom svijeta koji �e "prije od drugih promijeniti svijet biznisa".L. Hunter Lovins, predsjednica i osniva� organizacije Natural Capitalism, ko-kreator koncepcije "Prirodni kapitalizam" (eng. Natural Capitalism). Trenutno predaje na Presidio School of Management na prvom akreditiranom MBA programu "Liderstva za odr�ivi razvoj". Dobitnica je mnogih priznanja i nagrada, Right Livelihood ("Alternativni Nobel"), Nissan Award, Leadership in Business Award i mnogih drugih.
Paul Hawken, ekolog, poduzetnik i ugledni pisac koji se od svoje dvadesete godine �ivota bavi problemima odr�ivog razvoja I pokušava promijeniti odnos izme�u svijeta biznisa i prirodnog okoliša. Pokreta� je mnogih "zelenih" poslovnih projekata i autor mnogih tekstova u kojima opisuje utjecaj gospodarstva na �ivu�e sustave. Njegova knjiga The Ecology of Commerce je proglašena op�enito najutjecajnijim tekstom na podru�ju industrijske ekologije. U�enik je poznatog makrobioti�ara i filozofa Michio Kushia.
Dana 16. rujna 1991. godine mala grupa znanstvenika hermeti�ki je zatvorena unutar Biosphere II, svjetlucave stakleno-metalne kupole veli�ine 2 hektara smještene u gradu Oraclu u dr�avi Arizona. Dvije godine kasnije, po završetku radikalnog pokušaja da se u minijaturnim uvjetima kopiraju najva�niji Zemljini ekosustavi, umjetno stvorena okolina gotovo da je bila na izdisaju. Iscrpljeni istra�iva�i uspjeli su pre�ivjeti samo zato što im je svje�i zrak dostavljen izvana. Unato� pa�ljivo izra�enoj opremi vrijednoj 200 milijuna US$, Biosphere II nije uspjela proizvesti dovoljnu koli�inu svje�eg zraka, pitke vode i primjerene hrane za samo osmoricu ljudi. Sve to dok Biosphera I, planeta na kojoj svi mi obitavamo, bez napora svakodnevno ispunjava istu zada�u za ne manje od 6,7 milijardi ljudi.
�injenica da se Biosphera I danas nalazi u velikoj opasnosti doista je uznemiruju�a. Sposobnost Zemlje da podr�ava �ivot i gospodarsku djelatnost ugro�ena je na�inom na koji se vadi, obra�uje, prevozi i odla�e ogromna koli�ina resursa - pribli�no oko 200 milijardi tona godišnje. Glavni problem proizlazi iz industrijskog sektora, usko usredoto�enog, koji se bavi isklju�ivo iskoristivim resursima Zemljinih ekosustava - oceanima, šumama i poljima - zaboravljaju�i pri tome na širu korist koju nam ti ekosustavi besplatno osiguravaju. Iako resursi i koristi ekosustava proizlaze iz Zemlje - �ak i iz istih bioloških sustava - ipak su tu radi o dvije razli�ite stvari. Šume, primjerice, nisu samo izvor drvne gra�e, ve� tako�er osiguravaju i koristi ekosustava kao što su �uvanje vode, prebivalište za floru i faunu, te reguliranje atmosfere i klime. Usprkos tome, kompanije koje zara�uju na ekstrakciji resursa drvene gra�e uop�e ne brinu što njihovo poslovanje uništava sposobnost šuma da ispune i svoje druge, za �ivot veoma va�ne zada�e.
Na�alost, štete koje nastaju uništavanjem ekosustava postaju o�ite tek kada se sustav po�ne urušavati. U bazenu Jangcegjana u Kini je, primjerice, 1998.god. zbog prekomjerne sje�e šuma došlo do poplava u kojima je poginulo 3.700 ljudi, raseljeno je bilo 223 milijuna ljudi, a poplavljeno 600 milijuna hektara obradivih površina. Šteta od te katastrofe je procijenjena na 30 milijardi US$ što je prisililo vlasti na uvo�enje moratorija i donošenje programa hitnog pošumljavanja koji je stajao 12 milijardi US$.
Copyright ©2007. by the Harvard Business School Publishing Corporation; all rights reserved.