Partneri
Tema mjeseca: qLife No.2: Održivi razvoj
Članak: Prirodni kapitalizam - smjernice, A. Lovins, H. Lovins, P. Hawken
Prirodni kapitalizam - smjernice
A. Lovins, H. Lovins, P. Hawken Amory B. Lovins, ugledni znanstvenik, suosnivač i predsjednik Instituta Rocky Mountain, po struci eksperimentalni fizičar educiran na Harvardu i Oxfordu. Nositelj je deset počasnih doktorata, dobitnih mnogih priznanja i nagrada od kojih je vjerojatno najpoznatija Right Livelihood ("Alternativni Nobel"). The Wall Street Journal je gospodina Lovinsa svrstao u grupu od četrdesetak ljudi širom svijeta koji će "prije od drugih promijeniti svijet biznisa".L. Hunter Lovins, predsjednica i osnivač organizacije Natural Capitalism, ko-kreator koncepcije "Prirodni kapitalizam" (eng. Natural Capitalism). Trenutno predaje na Presidio School of Management na prvom akreditiranom MBA programu "Liderstva za održivi razvoj". Dobitnica je mnogih priznanja i nagrada, Right Livelihood ("Alternativni Nobel"), Nissan Award, Leadership in Business Award i mnogih drugih.
Paul Hawken, ekolog, poduzetnik i ugledni pisac koji se od svoje dvadesete godine života bavi problemima održivog razvoja I pokušava promijeniti odnos između svijeta biznisa i prirodnog okoliša. Pokretač je mnogih "zelenih" poslovnih projekata i autor mnogih tekstova u kojima opisuje utjecaj gospodarstva na živuće sustave. Njegova knjiga The Ecology of Commerce je proglašena općenito najutjecajnijim tekstom na području industrijske ekologije. Učenik je poznatog makrobiotičara i filozofa Michio Kushia.
Dana 16. rujna 1991. godine mala grupa znanstvenika hermetički je zatvorena unutar Biosphere II, svjetlucave stakleno-metalne kupole veličine 2 hektara smještene u gradu Oraclu u državi Arizona. Dvije godine kasnije, po završetku radikalnog pokušaja da se u minijaturnim uvjetima kopiraju najvažniji Zemljini ekosustavi, umjetno stvorena okolina gotovo da je bila na izdisaju. Iscrpljeni istraživači uspjeli su preživjeti samo zato što im je svježi zrak dostavljen izvana. Unatoč pažljivo izrađenoj opremi vrijednoj 200 milijuna US$, Biosphere II nije uspjela proizvesti dovoljnu količinu svježeg zraka, pitke vode i primjerene hrane za samo osmoricu ljudi. Sve to dok Biosphera I, planeta na kojoj svi mi obitavamo, bez napora svakodnevno ispunjava istu zadaću za ne manje od 6,7 milijardi ljudi.
Činjenica da se Biosphera I danas nalazi u velikoj opasnosti doista je uznemirujuća. Sposobnost Zemlje da podržava život i gospodarsku djelatnost ugrožena je načinom na koji se vadi, obrađuje, prevozi i odlaže ogromna količina resursa - približno oko 200 milijardi tona godišnje. Glavni problem proizlazi iz industrijskog sektora, usko usredotočenog, koji se bavi isključivo iskoristivim resursima Zemljinih ekosustava - oceanima, šumama i poljima - zaboravljajući pri tome na širu korist koju nam ti ekosustavi besplatno osiguravaju. Iako resursi i koristi ekosustava proizlaze iz Zemlje - čak i iz istih bioloških sustava - ipak su tu radi o dvije različite stvari. Šume, primjerice, nisu samo izvor drvne građe, već također osiguravaju i koristi ekosustava kao što su čuvanje vode, prebivalište za floru i faunu, te reguliranje atmosfere i klime. Usprkos tome, kompanije koje zarađuju na ekstrakciji resursa drvene građe uopće ne brinu što njihovo poslovanje uništava sposobnost šuma da ispune i svoje druge, za život veoma važne zadaće.
Nažalost, štete koje nastaju uništavanjem ekosustava postaju očite tek kada se sustav počne urušavati. U bazenu Jangcegjana u Kini je, primjerice, 1998.god. zbog prekomjerne sječe šuma došlo do poplava u kojima je poginulo 3.700 ljudi, raseljeno je bilo 223 milijuna ljudi, a poplavljeno 600 milijuna hektara obradivih površina. Šteta od te katastrofe je procijenjena na 30 milijardi US$ što je prisililo vlasti na uvođenje moratorija i donošenje programa hitnog pošumljavanja koji je stajao 12 milijardi US$.
Copyright ©2007. by the Harvard Business School Publishing Corporation; all rights reserved.