DS: Svi se slažu da je današnja stvarnost obilježena dubokim socijalnim, gospodarskim i političkim promjenama, najvećim u posljednjih nekoliko stoljeća. Biznis se prometnuo u najmoćniju svjetsku instituciju. Kako gledaš na tu situaciju i koja su tvoja predviđanja za svijet biznisa u bližoj i daljnjoj budućnosti?

MG: Mislim da svatko ima svoju osobnu percepciju uloge biznisa u današnjem svijetu. No, događanja unutar pojedinih organizacija ne možemo ispravno sagledati ako ne uključimo kontekst društva u cjelini. Ovdje vidim izazov za svaki biznis, da se iznutra organizira kako bi bio odgovoran i doprinosio društvu u cjelini. A profit vidim glavnom preprekom zbog koje se to ne događa. Činjenica da uprave kompanija moraju "dostavljati" profit svojim dioničarima kompromitira njihovu odgovornost i doprinos širem okružju. Kao što vidite, priroda je danas pod velikim utjecajem profita. Profit je glavni uzročnik klimatskih promjena i uništavanja ozonskog omotača, pa se stoga sve veći broj ljudi danas pita: "Čekajte malo, možda bi doista trebali raditi drugačije?" Odjednom se počela uočavati velika uzbuđenost oko teme "korporativna društvena odgovornost", oko novih načina razmišljanja, poput brige za ljude u zajednici, izvan organizacijskih granica. Iako još uvijek nisu česta, takvih je razmišljanja sve više. Na isti način sve veći broj organizacija otkriva pravo značenje pojma "međuovisnost". Riječ je zapravo o kategoriji koja je svima očita, ali najmanje poslovnim ljudima. Međuovisnost nam govori da je sve međusobno povezano, i to na svim razinama.  Ne samo poslovno okruženje već sve razine stvarnosti - politika, financije, biznis, društvo, prirodni okoliš - sve je međusobno povezano.

Ako nemate tu širinu i viziju povezanosti, tada će vas uskogrudno gledanje na profit, rast i uspjeh držati zarobljenima u uvjerenju kako je sasvim opravdano iskorištavati ljude i prirodu u kojoj živite. Dok ne uvidite međuovisnost svega što postoji, nećete biti sposobni vidjeti posljedice svojeg lokalnog djelovanja na globalno stanje. Naprosto nećete. Jer, vaše je vidno polje tada preusko. Prema tome, moderni lideri moraju pomagati kolegama da uvide cjelovitu sliku, da uvide povezanosti. Te da sami odlučuju.  Lideri se danas moraju pitati: "Koji je moj doprinos zajednici? Kako mogu pomoći? Koja je moja odgovornost prema svijetu u kojem živim?" Čak i ako razmotrite sam vrh političke hijerarhije, čak ni tamo nećete naići na ljude koji si iskreno postavljaju ova pitanja. A radi se "velikim" liderima, koji vode nacije i cijeli svijet. 

Zbog darvinističke paradigme "opstanka najjačih", na kojoj smo svi odrasli, ponašamo se po principu "zgrabi što možeš". Nažalost, to se ne odnosi samo na obične ljude već i na političke lidere, ključne nositelje odgovornosti u našem društvu. Politički lideri jednostavno ne razumiju što da rade s tom odgovornošću. Ovo nije kritika, već naprosto realnost. Samo to. Jer, svi smo mi, pa tako i oni, uvjetovani paradigmom.