Otvoreno srce
Povrede u društvenim odnosima na radnom mjestu, nakupljene godinama, u većini slučajava stvaraju u ljudima razne mehanizme zaštite. Većina zato povjeruje u mit po kojem se ne može opstati u zahtjevnoj ulozi lidera bez narušavanja moralnih normi. Takvo vjerovanje oslabljuje, iscrpljuje dušu. Ljudi gube sposobnost za bezazlenost, znatiželju i suosjećajnost. U stanovitome smislu njihovo se srce zatvara – bezazlenost se pretvara u cinizam, znatiželja u oholost, a suosjećajnost u bešćutnost. To se, naravno, prikriva, jer ne želimo vidjeti sebe – a zasigurno ne želimo ni da nas drugi vide – kao cinične, ohole i bešćutne. Cinizam se opravdava realizmom tako da ciničnost prelazi u realnost. Oholost se opravdava neprikosnovenim znanjem, dok se bešćutnost prerušava u mudrost. Da bi lideri zadržali postojanost duha, potrebna im je hrabrost otvorenog srca.
Bezazlenost
Bezazlenost i naivnost omogućavaju uočavanje događaja i struktura, budnost i otvorenost za novu, nastajuću stvarnost. Bezazleni i naivni lideri u prednosti su pred kolegama koji misle da znaju sve odgovore. U ovo doba stručnosti, u kojemu se menadžeri ponose znanjem a ne naivnošću, navedeno može predstavljati veliki problem. Ljudi se na visoke položaje imenuju zbog dokazane uspješnosti, preuzimanja odgovornosti, rješavanja problema znanjem i iskustvom. Menadžeri se ponose rješavanjem problema i donošenjem odluka. Takvo se ponašanje njeguje, podržava, nagrađuje napredovanjem u karijeri: Odlučno riješiti problem! A okruženje? Očekuje od lidera odluke, bilo kakve odluke. Traži se intervencija. U suprotnom, lider će gotovo sigurno dobiti etiketu "slabića".
Brzi odgovori i brzopleta rješenja ne mogu riješiti današnje kompleksne izazove s kojima se suočavaju organizacije i zajednica. Osim toga, organizacije ili zajednica rijetko kada ovlaste pojedinca za rješavanje upravo tih problema. Naprotiv, organizacijska pravila, kultura i standardni operativni postupci u pravilu ne potiču ljude na suočavanje s najtežim pitanjima i na donošenje najtežih odluka. Lideru je potrebna istinska hrabrost priznati da ne zna odgovor ili nema rješenje.
Bezazlenost pomaže u izgubljenim situacijama. Vjera održava nadu u bolji život. Budisti tu sposobnost nazivaju umom početnika, ili naivnim gledištem. Riječ naivan ima isti korijen kao i riječi genij, ingenioznost i renesansa. O naivnosti se obično razmišlja u negativnom kontekstu, kao o mladenačkoj osobini. No, u isto vrijeme naivnost je i ključna osobina genija koja osigurava otvorenost i nadu u nove mogućnosti.