Zašto nam je transformacija uopće potrebna? Sama po sebi, poboljšanja su promašaj. Dosadašnja praksa je pokazala da je koncept "kontinuiranog unapređivanja" čisti promašaj. "Unapređivati" ono što već sada predstavlja promašaj isto je kao i uređivati brod koji tone. Iako mnogi priželjkuju preobražaj, ne žele u njemu aktivno sudjelovati već se nadaju da će nam ga neka izvanjska sila podariti. Misle kako će nas "nešto 'prosvijetliti'". Nažalost, preobražaj se ne može dogoditi bez našeg aktivnog djelovanja na osobnom razvoju. Ponekad se dogodi da se osoba "opameti" nakon saobraćajne nesreće te zbog nesreće zauvijek prestane divljati po cesti. Ponekad se dogodi da osoba preživi tešku bolest pa nakon ozdravljenja odlučno preuzme "život u svoje ruke", promijeni ishranu, stil života i slično. Opisanu transformaciju tek rijetki ostvare. Pored toga, za to su im potrebna negativna iskustva na rubu života i smrti.

No, preobrazbu je moguće ostvariti i na drugi način, ako se usvoji sustav temeljnog znanja. Jednom usvojen, sustav temeljnih znanja nam pomaže da se oslobodimo tiranije uobičajenog, da osjetimo pravu slobodu i osjećaj životnog ispunjenja, da se povežemo s drugim ljudima, budemo prihvaćeni, poštovani i ponosni. Strah i tjeskoba su osjećaji koji koče i sputavaju. Usprkos tome, naše škole se temelje na strahu. A kada se škole temelje na strahu, sasvim je logično da se tradicionalno vođenje i menadžmenta sustavno koriste strahom. Pa se onda čudimo zašto ne možemo postići bolje rezultate. Zaposlenici svojim šefovima smiju donositi samo dobre vijesti. Šefovi se kasnije čude zašto im zaposlenici podmeću na isti način kao učenici svojim učiteljima kada svoju kreativnost koriste kako bi osmislili razloge za "neučenje". Stvari su zapravo vrlo jednostavne. Škole i organizacije temelje svoje djelovanje na pogrešnim pretpostavkama o funkcioniranju ljudskih bića.

Kako onda možemo očekivati da odrasli ljudi razmišljaju drugačije kada se jednom otisnu u poslovne vode. Normalno je da se tada trude opskrbiti šefa dobrim vijestima koje će ga razveseliti iako će ga time zapravo prevariti a šef će za tu prijevaru zadnji saznati. Menadžerima nije jasno da sami stvaraju uvjete koji djeluju tako da na kraju uvijek budu prevareni.

Kako bi se opisano ponašanje transformiralo, neophodno je poznavati sustav temeljnih znanja koji se sastoji od sljedećih komponenti:
1. Uvažavanje sustava,
2. Znanja o varijacijama,
3. Teorija znanja,
4. Psihologija ljudske intrinzičnosti.

Navedena znanja međusobno su povezana i uvelike međuzavisna budući da utječu jedna na druge. Psihologiju intrinzičnosti ne možemo razumjeti ako ne posjedujemo znanja o varijacijama. Također, teško je zamisliti "uvažavanje sustava" bez adekvatnog poznavanja psihologije intrinzičnosti.