Nadmudriti vukove: dublji uvid u priču

Andrijana Mušura, Maša Magzan Andrijana Mušura, diplomirani psiholog, polaznica poslijediplomskog doktorskog studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje upravo sprema disertaciju iz područja bihevioralne ekonomije. Djelatnica je ZŠEM-a, predavač na kolegijima Socijalna psihologija, Ponašanje potrošača i Organizacijsko ponašanje.

Maša Magzan, doktorirala je kulturalnu antropologiju i sociologiju na američkom državnom sveučilištu Kent State University. Njeni su istraživački interesi interdisciplinarni, a obuhvaćaju društvene transformacije i nove metode u upravljanju i vođenju. Trenutno predaje nekoliko kolegija na Odsjeku za marketing i komunikacije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

U svom poznatom citatu Albert Einstein sugerira da problemi ne mogu biti riješeni na istoj razini svijesti koja ih je kreirala. Priča o ovcama kao stadu koje uči potvrđuje tezu da se nova rješenja uvijek nalaze izvan okvira postojećih misaonih sustava.

Kroz isticanje činjenice da su "vukovi oduvijek jeli ovce" i da će ih "uvijek jesti" jer je tako oduvijek bilo i uvijek će tako biti, početak priče izravno naglašava najvećeg neprijatelja učenja: naš vlastiti mentalni aparat. Ovce iz ove priče o opstanku bile su svjesne cijene koju su plaćale zbog krutosti njihovih vlastitih uvjerenja. Svoja su uvjerenja opravdavale različitim racionalizacijama s jedinom svrhom održavanja statusa quo.

Pomoć pri održavanju postojećeg stanja ljudima pružaju, baš kao i ovcama iz strip priče, vlastite spoznajne strukture i kapaciteti. Naime, poznata je činjenica kako zbog ograničenih mentalnih kapaciteta svako naše razmišljanje uvijek biva ograničeno čimbenicima kao što su važnost, sposobnost, raspoloživo vrijeme, raspoloženje i sl. Drugim riječima, zbog toga što najčešće nemamo dovoljno vremena i energije za obrađivanje svih informacija koje nas svakodnevno okružuju, koristimo se shemama, svojevrsnim kraticama osobno organiziranog znanja koje određuje način percipiranja i filtriranja informacija koje primjećujemo i pamtimo. Zapravo, naš cjelokupni svjetonazor i misleće djelovanje najradije se oslanja na te ustaljene obrasce ili sheme, odnosno strukturirane spoznajne cjeline koje oblikuju naše viđenje drugih, ali i doživljaj nas samih. Osim shema, koristimo se brojnim heuristikama - mentalnim prečacima putem kojih vrlo brzo dolazimo do zaključaka i informacija potrebnih za zaključivanje ili odlučivanje.

I gdje je tu problem? Problem je u unutarnjem neprijatelju koji živi u našim glavama i očituje se u vidu shematske navigacije našeg vlastitog mentalnog aparata. Strip priča o učenju radi opstanka ističe kako ključnog protivnika promjena pronalazimo upravo u korištenju "kraćeg puta" diktiranog shemama te u prihvaćanju sadašnje situacije kao životne zadatosti. Većinu vremena koristimo se "automatskim pilotom" koji nam omogućava brzo zaključivanje. Naravno, uz rizik da spoznaje do kojih dođemo nisu nužno i točne. O tome govori vjerovanje ovaca da su vukovi "previše pametna bića" pa ih je stoga "nemoguće zaustaviti".

Nadmudriti vukove: dublji uvid u priču

David Hutchens

Prema vašem saznanju, koja se još ozbiljna poslovna publikacija koristi alegorijskim pričama i simpatičnim životinjicama kako bi svojim čitateljima približila ozbiljne poslovne teorije?! Nažalost, malo njih! Kažem "nažalost" jer zabava može biti značajna komponenta učenja a metafore poput ovih u stripu moćan su medij za stjecanje novih spoznaja o svijetu u kojemu živimo.

pročitaj...