Novi imperativ industrijskog društva

P. Senge, B. Smith, N. Kruschwitz Peter M. Senge predsjednik je SoL-a, Society for Organizational Learning i profesor na MIT Sloan School of Management. Autor je kapitalnog djela "Peta disciplina", osoba koju stručna javnost drži "jednim od petorice najutjecajnijih ljudi u povijesti menadžmenta".

Bryan Smith, predsjednik tvrtke Broad Reach Innovations, predavač na York University’s Sustainable Enterprise Academy. Ko-autor je knjige Ples promjene i knjige Peta disciplina u praksi.

Nina Kruschwitz, voditelj projekta "Fifth Discipline Fieldbook", urednica časopisa Reflections: The SoL Journal on Knowledge, Learning, and Change.

Suočavanje s klimatskim promjenama zahtijeva revoluciju u poslovnom promišljanju.

Od svih industrijskih zemalja, Švedska je zasigurno najmanje vezana za korištenje fosilnih goriva. Danas ta država dobiva samo 30 posto energije iz nafte, za razliku od 77 posto u 1970. godini (za usporedbu SAD 85 posto svoje energije dobivaju iz fosilnih goriva). Petnaest posto svih prodanih automobila u Švedskoj u 2007. godini koristi etanol kao pogonsko gorivo, za razliku od 2000. godine kada je taj udio iznosio 2 posto. Procjenjuje se da automobil koji koristi etanol dobiven iz šećerne trske ili celuloze emitira od 85 do 90 posto manje stakleničkih plinova od automobila koji koristi tradicionalno pogonsko gorivo. Svi veliki švedski proizvođači motornih vozila, pa tako i Scania, najveći proizvođač kamiona u Europi, danas nude mogućnost odabira pogonskog goriva - etanola, tradicionalnih goriva ili kombinacije istih prilikom kupnje novih vozila. Komisija koju je sponzorirala Vlada je 2005. godine predstavila svoju namjeru da učini Švedsku "prvim svjetskim gospodarstvom neovisnim o nafti". Za početak su se usmjerili na postojeću "Regiju BioGorivo" (kako su je nazvali); područje koje obuhvaća 22 općine u zaljevu Bothnia, otprilike 200 milja (oko 320 km) sjeverno od Stockholma. U ovoj je regiji etanol već danas jednako dostupan i ekonomičan za korištenje kao i običan benzin.

Na prvi pogled je logično pretpostaviti kako promjene ovakvog obujma i značaja zahtijevaju velike napore vlade, uključuju desetke tisuća ljudi, obilne subvencije javnog sektora te godine opsežnih istraživanja. No, sve do nedavno, niti jedan od navedenih oblika potpore nije postojao. Umjesto toga, današnji rezultati su rezultat tihog razvoja mnogobrojnih lokalnih mreža uz pomoć "katalizatora", malih grupica posvećenih i hrabrih lidera iz javnog i privatnog sektora.

Primjer Švedske je vrijedan model onoga što povjesničari nazivaju "bazična inovacija": fundamentalne promjene tehnologije i organizacije koje stvaraju nove industrije, transformiraju postojeće te s vremenom preoblikuju društvenu zajednicu. Bazične inovacije - npr. elektrifikacija, automobili, komercijalno putovanje zrakoplovom, digitalna računala ili odnedavno Internet - u sebi ne sadrže samo jednu novu tehnologiju, već zbirku novih izuma, prakse, distribucijskih kanala, poslovnih modela te promjene u osobnom i organizacijskom razmišljanju kombinacijom kojih dolazi do transformacije načina na koji se odvija biznis, razvija tehnologija i angažiraju ljudi.