Zahvaljujuďż˝i viziji, djelatnici mudro odluďż˝uju imajuďż˝i uvijek na umu krajnje odredište. Nakon realizacije pojedinog cilja, dilema oko pitanja "Što nam je dalje ďż˝initi?" posve išďż˝ezava. Vizija ocrtava mnogo širu sliku od trenutaďż˝nog cilja. U poznatom govoru "Sanjam", Martin Luther King opisao je vlastitu viziju svijeta u kojem ljudi poštuju jedni druge, a "njegovu djecu ne prosuďż˝uje se prema boji koďż˝e, veďż˝ po snazi i sadrďż˝aju karaktera." King je tada kreirao snaďż˝ne i specifiďż˝ne slike vrijednosti bratstva, poštovanja i slobode – usklaďż˝ene s vrijednostima osnivaďż˝a SAD-a - koje su snaďż˝no utjecale na ljude. Kingova vizija poloďż˝ila je kljuďż˝ni ispit: nastavlja i dalje pokretati i vodi ljude, ďż˝ak i nakon njegove smrti. Vizija osigurava dugoroďż˝nu proaktivnost – ostvarivanje ďż˝eljenog – pomaďż˝e nam napustiti kratkoroďż˝nu reaktivnost – konstantno bjeďż˝anje od neďż˝eljenog.

Vizija je liderima posebno vaďż˝na buduďż˝i da liderstvo podrazumijeva da se nekuda ide. Desi li se suprotno, da vi i vaši ljudi nemate usmjerenja i ne znate u kojem smjeru idete, tada vaše liderstvo nema baš prevelikog smisla. Kenov otac, Ted Blanchard, osobnim je primjerom sjajno opisao navedeni obrazac. Ted je rano napustio mornaricu otišavši u mirovinu s ďż˝inom kapetana iako bi, da je ostao, vjerojatno napredovao do ďż˝ina admirala. Kada ga je Ken upitao zašto se tako rano povukao, otac mu je odgovorio: "Nevoljko priznajem da mi se mornarica u ratu više dopadala od mornarice u miru. Ne zato što sam nešto posebno uďż˝ivao u borbi, veďż˝ zato što smo u ratu toďż˝no znali koja nam je svrha (misija), što nam je cilj i što moramo postiďż˝i. Problem mornarice u doba mira nazvao bih 'pomanjkanjem usmjerenja'; nitko ne zna što mu je ďż˝initi! Slijedom toga, previše zapovjednika smatra kako je njihov glavni posao utjecati na podreďż˝ene da se osjeďż˝aju nevaďż˝nima."

Nedostatak jasne vizije pretvara organizaciju u birokraciju koja je sama sebi svrhom. Uprava poďż˝inje misliti kako su "ovce na broju samo radi dobrobiti pastira". Novac, priznanja, moďż˝ i status usmjereni su prema vrhu hijerarhije, sve dalje od djelatnika u kontaktu s korisnicima, pa liderstvo tada primarno sluďż˝i dobrobiti lidera umjesto široj svrsi i ciljevima poduzeďż˝a. Da je tome tako pokazuju nam primjeri Enrona, World-coma i sliďż˝nih tvrtki.

Jednom kad je vizija zajedniďż˝ka i svima jasna, lideri se u miru mogu posvetiti potrebama zaposlenika. Povijest nam kazuje da su najbolji lideri uspješno motivirali okupljajuďż˝i sljedbenike oko jasne vizije, ďż˝ineďż˝i je tako zajedniďż˝kom. Ponekada ni sami toga nisu svjesni. No ipak, sa sigurnošďż˝u moďż˝emo reďż˝i da najbolji meďż˝u njima jako dobro znaju što i zašto tako nešto ďż˝ine.



Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...