Zamislite da ste sjeli u vremeplov i upravo posje�ujete Hrvatsku budu�nosti. Godina je 2020. Uspješna marketinška kampanja prezentiranja zemlje kao pionira bioinformati�kog turizma u�inila nas je najinteresantnijim odredištem istra�iva�a novog stila �ivota temeljenog na zdravlju, pove�ala interes za našom organskom hranom, maslinovim uljem, vinom, sanatorijima i zdravstvenim hotelima.
U deset godina sagra�ene su kaskadne retencije na Savi kod Zagreba. Sa �etiri brane i s hidroelektranama od Bregane do Pre�kog grad je dobio reguliranu rijeku, besplatnu struju za javnu rasvjetu, �etiri rekreacijska jezera ve�a od Jaruna i sigurnu gra�evinsku zonu uz Savu s najljepšim pogledom te bogatom infrastrukturom muzeja i igrališta za djecu. Zagreba�ki Gornji grad postao je depolitizirano turisti�ko središte s mnoštvom restorana, no�nih klubova i turisti�kih sadr�aja, a dr�avne institucije su preseljene u za to preure�ene prostore bivše sveu�ilišne bolnice na Laništu.
Dubrovnik je postao politi�ki i obrazovni centar jugoisto�ne Europe sa sna�nim me�unarodnim sveu�ilištem i regionalnim centrima EU, UN i NATO za ekologiju, ljudska prava, diplomaciju i vojnu strategiju.
Hrvatsko zagorje otvorilo je originalnu brdsku cestu za bicikle, konje i ko�ije kojom brojni europski turisti putuju od dvorca do dvorca, tragovima srednjeg vijeka. Dvorci su preure�eni u hotele i zabavne parkove, organiziraju�i posjetiteljima edukaciju, kongresni turizam i zdravstvene usluge.
Bivši vojni objekti i odmarališta uz Jadran postali su campusi vode�ih svjetskih sveu�ilišta u kojima se odvijaju ljetni obrazovni programi, kombinirani s me�unarodnim sportskim igrama od jedrili�arstva i vaterpola do ma�evanja i golfa.
U suradnji s njema�kim investitorima na li�koj je visoravni otvoren ogromni zabavni park Tragovima Winetoua koji nudi turizam planinskog zraka, li�ke hrane, rafting i istra�ivanje prirode.
Hrvatska je uspješno realizirala projekt Otoci znanja koji je obuhvatio Veliki Brijun (Europski centar Nobelovaca), Prvi� (Svjetska poduzetni�ka akademija), Kolo�ep (Centar geneti�kog in�enjeringa) i Susak (Me�unarodni etnološki institut).
Copyright © 2011. Velimir Sri�a. Sva prava pridr�ana.