Kuďż˝i sam se vratio s posveďż˝enom knjigom u rukama i svim snagama opet prionuo uďż˝enju. Naposljetku, poruka Univerzuma bila je savršeno jasna. Ispite sam polagao kao na pokretnoj traci, a nova znanja do kojih sam pritom dolazio uďż˝inila su mi se nevjerojatno vaďż˝na, aktualna i primjenjiva. Štoviše, suštinski neophodna za kvalitetno upravljanje organizacijama. Vizija portala te potom struďż˝nog ďż˝asopisa, koji ďż˝e prenositi mudre ideje vodeďż˝ih svjetskih mislilaca o liderstvu i menadďż˝mentu ovdje u Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku, polako je nastajala...

No, ta vizija bila je definitivno "prevelika" za mene, toliko da bih se dobrano uplašio svaki puta kada bi na nju pomislio. Stalno sam u sebi ponavljao: "Što si ti umišljaš, spojiti vodeďż˝e svjetske institucije, dobiti autorska prava, osigurati financiranje, prevoďż˝enje... a sve to bez ikakvog kapitala... bez ikakvih poznanstava... zaboravi! To je... jednostavno nemoguďż˝e!" Iako sam znao koliko je vizija vaďż˝na, nisam se usuďż˝ivao pomisliti da bi se mogla realizirati.

Tri godine kasnije, Jack mi se javio i pozvao da ga posjetim u Indiji. Pristao sam, te smo se uskoro opet našli na istom mjestu. Danima sam mu gorljivo pripovijedao o viziji i o tome kako "znam da je sjajna i potrebna" te da je istovremeno "neostvariva". Pomno me slušao, ništa ne govoreďż˝i. Zadnjeg dana, kada sam se spremao na povratak, prišao mi je i rekao: "Marko, u ovom svijetu ništa nije nemoguďż˝e... onima koji vjeruju u svoje vizije." Pozdravili smo se nakon ďż˝ega se okrenuo i otišao.

Zbog njegovih rijeďż˝i naprosto sam poludio. Doslovce me doveo do ruba ďż˝ivďż˝anog sloma. Kako jedna pametna, mudra osoba kojoj sam toliko vjerovao moďż˝e izreďż˝i takvu glupost? "Sve je moguďż˝e!" Ma hajde? Nevjerojatno! No, previše sam poštovao tog ďż˝ovjeka koji me zadivio snagom svojeg biďż˝a da bih olako sve zaboravio. Po povratku u Hrvatsku, nakon dugih nesanih noďż˝i odluďż˝io sam sve staviti na kocku, napustiti siguran i dobro plaďż˝en posao samo kako bi dokazao Jacku da nije u pravu. "Sad ďż˝u ti pokazati da priďż˝aš gluposti... 'mudri' ďż˝ovjeďż˝e," razmišljao sam. Podnio sam otkaz, osnovao vlastitu tvrtku i krenuo.

Ostalo je... povijest. U skladu s vizijom, "svijet kao da se otvorio". Poďż˝eo sam upoznavati mnoge divne ljude, a oni su me zatim upoznavali s drugim divnim ljudima. Malo pomalo, mreďż˝a kontakata poveďż˝avala se i širila preko cijele planete. Na kraju, sve je ispalo jednostavno. Zaista, trebalo je samo vjerovati viziji.

Kasnije, duboko uronivši u tematiku liderstva i menadďż˝menta, spoznao sam kako priďż˝a o portalu Quantum21.net i struďż˝nom ďż˝asopisu qLife ni po ďż˝emu nije posebna. U tekstovima Petera Druckera, Margaret Wheatley, C.O. Scharmera, Charlesa Handya i drugih struďż˝njaka ďż˝esto se spominju sliďż˝ne priďż˝e poduzetnika koji su "uskladili sebe i svoju organizaciju s Onim što ďż˝eli nastati u svijetu postavši tako 'silom prirode'". "Kada to postignete", piše u rezultatima velikog istraďż˝ivanja provedenog u suradnji McKinsey, Harvard Business Schoola i MIT-a, "kao da se cijeli svijet pokrene kako bi se vizija ostvarila". Tada dolazi do paradoksalne situacija u kojoj pojedinac ili organizacija postaju u isto vrijeme "izraďż˝eno samosvjesni - jer znaju da su njihova djela doista znaďż˝ajna i duboko ponizni - jer osjeďż˝aju da to ne rade 'oni', veďż˝ da nešto 'veďż˝e od njih samih' stvara samo po sebi".