Kapitalizam, kao prevladavaju�i društveno-gospodarski sustav svijeta, u dubokoj je krizi. Nakon što smo ga desetlje�ima veli�ali zbog pozitivnog utjecaja na gospodarski rast, sve smo svjesniji njegovih negativnih nusproizvoda koji doslovce prijete opstanku �ovje�anstva: rastu�em siromaštvu, nezaposlenosti, nejednakoj raspodjeli dohotka, nestanku srednje klase, ali i devastaciji prirodnih resursa te globalnom zatopljenju koji prijete miru i stabilnosti u svijetu. Budu�i da se navedeni trendovi nalaze u fokusu mainstream medija, rastu�i osje�aj apatije, bezna�a i fatalizma u najširoj javnosti ne predstavlja neki neo�ekivani ishod.
No, kao i obi�no, stvari nisu jednozna�ne. Osim gore nabrojenih negativnih trendova, širom svijeta doga�aju se brojne bottom up inicijative. Promjene kakve su kapitalizmu potrebne ve� se doga�aju! Institucije kao što su Presencing Institute, Society for Organizational Learning, Reos Partners, Generon Consulting, MIT, GIZ i mnoge druge, okupljaju "agente promjena" pokre�u�i širom svijeta brojne inicijative za promjene. Njihovi rezultati još uvijek nisu vidljivi na globalnoj razini. Za sada. U mainstream medijima. Me�utim, nitko ne mo�e procijeniti koliko smo udaljeni od "to�ke preokreta" nakon koje više ništa ne�e biti kao što je bilo. Stoga se s pravom mo�e govoriti o sve ja�em osje�aju da trenuta�na kriza kapitalizma predstavlja veliku šansu za temeljitu transformaciju društva.
Tekstovi objavljeni u ovom broju qLifea rezultat su promišljanja razli�itih autora. Unato� tome, uzeti zajedno nude interno konzistentnu i logi�nu sliku svijeta - onakvog kakav jest i onakvog kakav bi mogao i trebao biti.
Osim toga, pozivaju na akciju, na pokretanje dubokih promjena i kod nas u Hrvatskoj budu�i da je Hrvatska, kao dio svijeta, tako�er suo�ena s globalnim izazovima. Me�utim, osim "zajedni�kih", u Hrvatskoj imamo i niz specifi�nih problema: dugotrajnu recesiju, pad konkurentnosti, rast nezaposlenosti, pad �ivotnog standarda, širenje siromaštva (politi�ke elite uop�e nisu svjesne "socijalne bombe" koja bi kroz izvjesno vrijeme mogla rezultirati epidemijom siromaštva), energetsku neu�inkovitost gospodarstva i doma�instava, ovisnost u uvozu energije i hrane, što nas umnogome izla�e riziku vanjskih šokova.