Partneri
Tema mjeseca: qLife No.22: KAPITALIZAM 3.0
Članak: Ekolo�ki izazovi kapitalizma, Lester R. Brown
Ekolo�ki izazovi kapitalizma
Lester R. Brown Lester R. Brown, ambijentalist, osniva� Worldwatch Institute i Earth Policy Institute, autor i koautor pedeset knjiga prevedenih na �etrdesetak svjetskih jezika od kojih je najpoznatija Full Planet, Empty Plates: The New Geopolitics of Food Scarcity.
Problemi zemljišta i vode
U nastojanju da u�enicima pojasne kompleksni fenomen eksponencijalnog rasta, u francuskim školama �esto se koriste metaforom lopo�a: prvoga dana, na samom po�etku pri�e, samo jedan lopo� pluta površinom jezerca. Od tada pa nadalje svakoga dana njihov se broj udvostru�uje; drugoga dana pojavi se drugi lopo�, tre�ega dana pojave se dva nova cvijeta, �etvrtog dana �etiri nova cvijeta itd. Potom upitaju u�enike: "Osvane li jezerce tridesetog dana posve prekriveno lopo�ima, u kojem �e trenutku biti 'napola puno'?" (Odgovor: dvadeset i devetog dana).
Svjetski trendovi koji se odnose na obradive površine i vodu za navodnjavanje upu�uju nas da zaklju�imo kako je u tom kontekstu današnje �ovje�anstvo zašlo u trideset i prvi dan. Po završetku umjerene ekspanzije u razdoblju od 1950. do 1981. godine, obradive površine polagano su se po�ele smanjivati, uglavnom zbog erozije površinskog sloja tla i prenamjene u nepoljoprivredne svrhe. Štoviše, na tre�ini obradivih svjetskih površina erozija je postala sna�nija i opse�nija od prirodnih geoloških procesa stvaranja novog tla.
U razdoblju od 1950. do 2000. godine navodnjavane površine su se utrostru�ile, no nakon toga je taj rast gotovo zaustavljen. Još i gore, postoji objektivna opasnost da �e uskoro uslijediti pad - u nekim zemljama to se ve� doga�a - zbog prekomjernog crpljenja te zbog ubrzanog otapanja planinskih ledenjaka koji presudno utje�u na rijeke.
Svi mi dobro znamo da proizvodnja hrane iziskuje ogromne koli�ine vode te da se to intenzivno korištenje vode ne mo�e izbje�i. Na svjetskoj razini svaki �ovjek u prosjeku dnevno popije �etiri litre vode u sokovima, vinu, drugim pi�ima ili izravnim konzumiranjem. Me�utim, za proizvodnju prosje�nih dnevnih potreba hrane po �ovjeku je potrebno �ak 2.000 litara vode - dakle, petsto puta više nego popijemo. Mo�e se re�i da mi ustvari svakoga dana "pojedemo" �ak 2.000 litara vode.
Opadanje nivoa podzemnih voda koje se koriste za navodnjavanje u mnogim je zemljama veliki problem. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda, kada koli�ine ispumpane vode kontinuirano premašuju prirodni priljev, klasi�ni je primjer ekološkog naprezanja koje, prije ili poslije, dovodi do sloma. Stoga slobodno mo�emo zaklju�iti kako sadašnji na�in zadovoljavanja prehrambenih potreba svjetskog stanovništva opasno ugro�ava budu�u proizvodnju. �ini se kako smo na sadašnjem stupnju razvoja gospodarstva stvorili svojevrsni "balon" u smislu proizvodnje hrane. Erozija tla i iscrpljivanje vodnih rezervi upu�uju na �injenicu da se kontinuirano bavimo teku�om potrošnjom te pritom malo ili nimalo mislimo o budu�nosti.
