qCaffe: Evolucijom svijesti do transformacije kapitalizma

Igor Zlatevski, Ivanka Springer, Marko Lu�i�, Miljenko Cime�a, Vlatko Cvrtila, Zvonimir Anti�i� Igor Zlatevski, sektor za strategiju Grupe i poslovne inovacije, Hrvatski Telekom d.d.




Ivanka Springer, direktorica, WIFI – Institut za unapreďż˝enje gospodarstva




Marko Lu�i�, Quantum21.net i qLife, urednik i �lan uprave





Miljenko Cimeša, poslovni savjetnik, predsjednik SoL Hrvatska





Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a





Zvonimir Antiďż˝iďż˝, savjetnik za razvoj poslovanja i strategiju 
 

Marko Luďż˝iďż˝: Na treďż˝em qCaffeu razgovarat ďż˝emo o kapitalizmu, prevladavajuďż˝em društveno-gospodarskom sustavu svijeta, koji je oďż˝ito u dubokoj krizi. Nakon desetljeďż˝a veliďż˝anja zbog neosporno pozitivnog utjecaja na gospodarski rast, sve smo svjesniji njegovih negativnih posljedica koje doslovce prijete opstanku ďż˝ovjeďż˝anstva: rastuďż˝em siromaštvu, nezaposlenosti, nejednakosti u primanjima, nestanku srednje klase te devastaciji prirodnih resursa i globalnom zatopljenju koji prijete ekološkom katastrofom. Je li Marx bio u pravu kad je tvrdio da ďż˝e kapitalizam na koncu neizbjeďż˝no biti razoren unutarnjim proturjeďż˝nostima koje sam stvara? Slaďż˝emo li se da se postojeďż˝i sustav urušava, da se primiďż˝e svom kraju?

Vlatko Cvrtila: Ne bih rekao da se kapitalizam bliďż˝i svome kraju. Kapitalizam je vrlo vitalan, a najbolje funkcionira nakon krize. Neki autori smatraju da vitalnost proizlazi iz slobodnog trďż˝išta, no mislim da nije rijeďż˝ samo o tome. Ljudi se u krizi osvještavaju. Potom na temelju novih spoznaja stvaraju neke nove pretpostavke.

Stoga vjerujem da kapitalizam neďż˝e propasti, veďż˝ da ďż˝e se transformirati. Neďż˝e to biti neki "novi kapitalizam", ali ďż˝e zasigurno biti drugaďż˝iji. I prije je bilo kriza nakon kojih bi uslijedio oporavak, samo što su danas ciklusi sve kraďż˝i. Bitno obiljeďż˝je trenutaďż˝ne krize ogleda se u tome da su drďż˝ave dopustile trďż˝ištu da se samo regulira, bez njihova uplitanja. To se i dogodilo, samo što je drďż˝ava dodatno javnim novcem financirala oporavak financijskog sektora jer je to bilo politiďż˝ki prihvatljivo, ugrozivši pritom socijalne programe i uništivši srednji sloj.

Zvonimir Antiďż˝iďż˝: Vlatko je upravo ukazao na paradoks modernog kapitalizma. U SAD-u se poďż˝elo dogaďż˝ati nešto što je kapitalizmu posve strano - prvo je George Bush drďż˝avnim novcem spasio General Motors, a potom Obama banke, ďż˝ime je stvoren obrazac bez presedana: profit je privatiziran, a gubici su socijalizirani, odnosno postali su javni!

To nije kapitalizam, veďż˝ drďż˝avni intervencionizam za spašavanje odabranih u uvjetima slobodnog trďż˝išta. Pritom treba reďż˝i da je slobodno trďż˝ište, kao ďż˝esto korištena fraza, velika iluzija. Slobodno trďż˝ište ne postoji jer je svako trďż˝ište regulirano i definirano. Probajte uvoziti pivo u SAD pa ďż˝ete vidjeti kako "slobodno trďż˝ište" doista funkcionira. Osim toga što ďż˝ete se susresti s raznim drďż˝avnim nametima i ograniďż˝enjima, vjerojatnost da ďż˝ete o svojim namjerama morati porazgovarati s "Tonyjem iz obitelji Marconi", koja se tim poslom bavi ďż˝itavo stoljeďż˝e, veoma je velika.