Ivanka Springer: Trenutaďż˝na kriza kapitalizma društveni je problem. Naďż˝alost, izgleda da se odgovornost za dugoroďż˝ni razvoj društva posve izgubila. Osim toga, veliki je problem što na globalnoj razini nemamo regulatora koji bi koordinirao i upravljao mehanizmima uravnoteďż˝enja. Rješenja pokušavamo pronaďż˝i na nacionalnoj razini, a da na globalnoj razini ne postoji konsenzus jer postoji previše razliďż˝itih i meďż˝usobno sukobljenih interesa.

ZA: Prije nekoliko dana, pripremajuďż˝i se za današnji razgovor, u godišnjem izvješďż˝u Oxfama - neprofitne organizacije s misijom uklanjanja siromaštva, prevelikih nejednakosti i drugih društvenih nepravdi - naišao sam na nevjerojatan podatak o tome da 85 najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje imovinu koja je jednaka imovini ďż˝etiri milijarde ljudi na dnu ljestvice bogatstva! Jednako je nevjerojatan podatak da je u SAD-u, nakon ekonomske krize 2008. godine, 90% koristi od rasta BDP-a prisvojio jedan posto najbogatijih.

Od 60-ih, 70-ih pa sve do 2008. i 2009. kapitalizam se suoďż˝io sa 127 velikih bankarskih kriza. Zajedniďż˝ko obiljeďż˝je svih tih kriza je to da su po završetku rezultirale još veďż˝om koncentracijom kapitala. Rijeďż˝ je, naime, o jednom od suštinskih problema koje kapitalizam nosi u sebi buduďż˝i da mu je nasušno potrebna distribucija kapitala - netko mora kupovati proizvode i usluge. Dakle, govorimo o pitanju kupovne moďż˝i.

Problem koncentracije kapitala usaďż˝en je u same korijene kapitalizma, još od nastanka prvih "društava ograniďż˝ene odgovornosti" u sedamnaestom stoljeďż˝u. U SAD-u danas ďż˝ivi ďż˝etiri milijuna milijunaša koji posjeduju više od 80% sveukupnog nacionalnog kapitala. U sluďż˝aju takve neprirodne koncentracije, rast postaje problem. Opstanak sustava zahtijeva redistribuciju kapitala. Zanimljive su stoga inicijative sliďż˝ne onima Billa Gatesa koji najavljuje da ďż˝e veďż˝inu svog bogatstva razdijeliti.