Partneri
Tema mjeseca: qLife No.22: KAPITALIZAM 3.0
Članak: qCaffe: Evolucijom svijesti do transformacije kapitalizma, Igor Zlatevski, Ivanka Springer, Marko Lu�i�, Miljenko Cime�a, Vlatko Cvrtila, Zvonimir Anti�i�
IS: Tako je, koncentracija kapitala u kapitalizmu oduvijek je postojala. Me�utim, danas je dostigla epske razmjere koji povijesno još nikad nisu zabilje�eni. Time je pokrenut proces propadanje vitalne snage svakog društva, tzv. srednjeg sloja koji je oduvijek raspolagao sna�nom kupovnom mo�i. Dobrim dijelom baš zbog toga svijet nikako da iza�e iz krize. Potroša�, osnovni subjekt kapitalizma, postao je (pre)rijetkom vrstom.
Obi�an �ovjek - zaposlenik, a ne poduzetnik - danas vrlo teško stvara imovinu. Osobno sam prema tome izrazito kriti�ki nastrojena. Stalno govorimo o socijalno-demokratskom razvoju, a pritom u mnogim zemljama napuštamo socijalnu demokraciju. Primjerice, nekada je njema�ki kapitalizam bio socijalno odgovoran. Me�utim, takva orijentacija polako nestaje jer nestaje srednji sloj kao nositelj razvoja. Uvijek moramo imati na umu da kapitalizam ne �ivi od bogatih, nego bogati od kapitalizma!
VC: Sla�em se s konstatacijom da je srednji sloj oduvijek bio nosiocem stabilnosti i razvoja društva. Njegovim nestajanjem, dolazi do polarizacije i poreme�aja u društvu - sve manje ljudi ima sve više, a sve više ljudi ima sve manje - koja uzrokuje društvene tenzije koje su se nekad uravnote�ivale mehanizmima socijalne dr�ave. Me�utim, socijalna dr�ava više ne uspijeva ispuniti tu vrlo va�nu funkciju jer nema dovoljno javnog novca. Pritom su regulacijski mehanizmi takvi da omogu�uju boga�enje manjine, a dr�ava - politi�ari u sprezi s krupnim kapitalom - ne usu�uje se to riješiti, primjerice, pove�anjem poreza. Rije� je o zamci u koju danas upada prvenstveno Europa. Kad ste spomenuli Njema�ku, nedavno sam naišao na informaciju kako tre�ina gra�ana te zemlje nema financijske zalihe kojima bi pokrili nepredvi�ene troškove ku�anstva, primjerice, kada im se pokvari stroj za pranje rublja.
ML: �elio bih osvijestiti mehanizam koji je Vlatko spomenuo, a koji o�ito presudno djeluje na uve�anje nejednakosti i nestanak srednjeg sloja. Naime, regulacijski mehanizmi u jednom su trenutku, svjesno ili nesvjesno, omogu�ili boga�enje manjine. Umjesto da dr�ava te mehanizme uskladi s novim kontekstom, pod vodstvom politi�ara i utjecajem medija koji su zapravo pla�enici krupnog kapitala, ona ne �ini ništa po tom pitanju zagovaraju�i odr�anje statusa quo koji odgovara bogatoj manjini. Tako je stvoren svojevrsni za�arani krug; subjekt koji bi mogao (dr�ava), ne�e, zato što politi�ari - zbog vlastitih interesa - štite pozicije privilegiranih.
