Miljenko Cimeša: Osim do sada navedenog, u kontekstu nestanka srednjeg sloja spomenuo bih i klju�nu ulogu sindikata. Krupni kapital uništio je u SAD-u sindikate pa se nacija sada suo�ava s problemom polaganog nestanka najvitalnijeg segmenta društva te, posljedi�no tome, i zna�ajnog smanjenja potra�nje za najrazli�itijim robama i uslugama.
ZA: Problem krize postoje�eg kapitalisti�kog sustava povezan je i s globalizacijom. Iako je globalizacija u naznakama postojala od pamtivijeka - primjer je recimo uvoz za�ina - danas se odvija iznimnom brzinom.
VC: Globalizacija je dovela do velikog transfera bogatstva. Prije desetak godina milijardere smo susretali isklju�ivo na Zapadu, a danas ih na stotine ima na Istoku. Dakle, transfer bogatstva stvorio je i novu politi�ku mo� na globalnoj razini pa se sada stvari druga�ije reguliraju. Na Zapadu se raspravlja o tome kako spasiti kapitalizam, njegovu društvenu, ekonomsku, socijalnu i ekološku strukturu, jer se zbog tog transfera bogatstva osje�amo ugro�eni. Financijske institucije Zapada više nemaju sredstava za ulaganje u razvoj. Primjerice, MMF je nedavno posudio novac od Kine kako bi mogao transferirati kredite. Dakle, dolazi do preokreta. Pitanje je koliko mi uop�e razumijemo što se doga�a, a kamoli da smo spremni odgovoriti na ta kretanja.
IS: Europski znanstvenici ka�u da su svjesni što se doga�a u svijetu. Na�alost, sla�u se u tome da se pokrenuti procesi više ne mogu zaustaviti. Izgleda da se sustav urušava iznutra jer mi ne primje�ujemo opasnost, a kada je i primijetimo, ne �elimo je prihvatiti. Još uvijek �ivimo u zabludi da je demokratsko-kapitalisti�ki sustav jedino dobro rješenje. Pa ipak, osobno vjerujem da �e nas obrazovanje izvesti iz ove situacije.
ML: Povezanost kapitalizma i globalizacije vidim kroz metaforu "velike ribe koja jede malu". Naime, kompanije koje su se u�inkovito probile na otvoreno svjetsko tr�ište, ostvarile su ekonomiju obujma pa ih je zbog toga sada teško zaustaviti. Širom svijeta malo tko im se mo�e suprotstaviti pa kupuju sve što im do�e pod ruku, postaju�i tako sve ve�e i ve�e. Naravno, vlasnici tih kompanija obi�no dolaze iz uskog kruga najbogatijih ljudi pa, sa širenjem njihovih kompanija, oni postaju još bogatiji. To je mehanizam kojim globalizacija podupire rast koncentracije kapitala.