Partneri
Tema mjeseca: qLife No.22: KAPITALIZAM 3.0
Članak: qCaffe: Evolucijom svijesti do transformacije kapitalizma, Igor Zlatevski, Ivanka Springer, Marko Lu�i�, Miljenko Cime�a, Vlatko Cvrtila, Zvonimir Anti�i�
MC: Otto Scharmer ukazuje na �etiri vrste problema: tehni�ki, dinami�ki kompleksne, zatim socijalno kompleksne i na kraju generativno kompleksne. Generativna kompleksnost je ona u kojoj se javljaju uvijek novi i neo�ekivani problemi, za koje povijest ne nudi rješenja. Na�alost, klju�ni problemi današnjice su �esto generativno kompleksni.
ZA: Nešto se ipak doga�a. Primjerice, sve je više venture capital fondova koji financiraju start-upove i mala poduze�a koje banke ne bi financirale. Dobar je primjer toga Steve Jobs koji je na po�etku za 50.000 dolara nudio 30% udjela u Appleu.
Druga va�na stvar su inovacije. Prema teoriji Kondratijevih ciklusa, inovacije podi�u svjetsko gospodarstvo. Kako je Vlatko rekao, ti su ciklusi sve kra�i i kra�i, ali su zato skokovi sve ve�i i ve�i. Inovacije, izme�u ostalog, spašavaju i kapitalizam, ali samo kada je rije� o realnim inovacijama, a ne o financijskim derivatima jer su to puke špekulacije.
MC: U tekstu Sedam akupunkturnih to�aka navode se neka rješenja koja bi mogla uzdignuti Kapitalizam 2.0 u Kapitalizam 3.0. Me�utim, moramo biti iskreni i konstatirati kako je svjetski trend zapravo obrnut; Kapitalizam 2.0 se ne uzdi�e, ve� klizi prema Kapitalizmu 1.0, što primje�ujemo u velikom povratku neoliberalne doktrine na javnu scenu. U Hrvatskoj, primjer toga je i rasprava o novom Zakonu o radu.
Dakle, jedna od tih sedam akupunkturnih to�aka je mehanizam regulacije. Klasi�an mehanizam regulacije je dr�ava, o �emu smo danas govorili, drugi je tr�ište, a u Kapitalizmu 2.0 pojavljuje se novi mehanizam u vidu "socijalnog dijaloga". Kapitalizam 3.0 uvodi novi mehanizam koji se temelji na kolektivnoj akciji utemeljenoj na svjesnosti (awareness-based collective action). Još od knjige Prisustvo Senge, Scharmer i �itav jedan krug uglednih svjetskih stru�njaka ne prestaje naglašavati klju�nu ulogu svjesnosti u razvoju organizacija te uop�e u evoluciji društva. Svijetom danas dominira egosustavna svjesnost. To zna�i da ljudi vode ra�una samo o svojim interesima te da njihov odnos s drugima obilje�ava konkurencija i te�nja za pobje�ivanjem. Nasuprot tome, klju�no obilje�je društvene realnosti je ekosustavna struktura. Primjeri ekosustavne strukture u gospodarstvu brojni su: lanac opskrbe nekog proizvoda, klaster proizvo�a�a namještaja, lokalno gospodarstvo, nacionalno gospodarstvo. Uostalom, i pojedina tvrtka tako�er predstavlja ekosustav. Klju�no obilje�je ekosustava je me�uovisnost komponenti - iz �ega onda proizlazi potreba za suradnjom i kreiranjem uzajamno korisnih rješenja. Jaz izme�u egosvijesti i ekosustavne realnosti klju�ni je izazov današnjice iz kojeg proizlazi sve ostalo.
