Druga va�na akupunkturna to�ka je priroda, koju liberalni kapitalizam svodi na puku robu zbog �ega imamo ovakvu potrošnju prirodnih resursa. "Ekološki otisak" danas iznosi 1,5 što zna�i da, na globalnoj razini, trošimo 1,5 puta više resursa nego što priroda mo�e proizvesti.
Tre�a va�na to�ka, da ne nabrajam sve po redu, je rad. U liberalnom kapitalizmu rad je tako�er roba, dok je u socijalnom tr�išnom ure�enju rad regulirana roba. Dekonstrukcijom dr�ave blagostanja, rad se ponovno pretvara u klasi�nu robu. U Kapitalizmu 3.0 rad bi se trebao transformirati u poduzetništvo.
VC: Kada govorite o Kapitalizmu 3.0, tu nije samo rije� o kapitalizmu, nego i o razvoju društva, te o alatima koji �e ga omogu�iti. �ini mi se da je upravo nadgradnja, koja je oduvijek bila motor razvoja, klju�ni alat, samo što za nju ima sve manje sredstava.
ML: Na kraju mo�emo zaklju�iti kako realna promjena u smislu uzdizanja Kapitalizma 2.0 na razinu Kapitalizma 3.0 zahtijevaju evoluciju svijesti. Me�utim, to je fraza koja se (pre)lako izgovara, a veoma teško realizira. Iskreno re�eno, malo me i �ivcira. To je kao da ka�ete: "Za pobjedu u utrci na 100 metara na Olimpijskim igrama treba istr�ati 9,50 sekundi!" U redu. Svi to znamo. "Znati" je u tom kontekstu beskrajno manji problem od "u�initi". Dakle, kako podr�ati toliko potrebnu evoluciju svijesti?
MC: Po meni, rije� je o klju�nom pitanju znanosti i umjetnosti liderstva te, shodno tome, i o klju�nom pitanju �ovje�anstva. Nedavno smo u izdanju SoL Hrvatska objavili knjigu naslova Sinkronicitet: unutarnji put liderstva. Autor knjige Joseph Jaworski zahvalio nam se na pozivu na promociju s obrazlo�enjem da nema vremena - svoje vrijeme u cijelosti posve�uje razvoju lidera tzv. �etvrte razine. Naime, jedino se lideri �etvrte razine, dakle visoko osviješteni pojedinci, koji djeluju na razini ekosvijesti, mogu u�inkovito suo�iti s izazovima Kapitalizma 2.0. Mislim da u razvoju liderstva - a to je, kako je ja shva�am, i misija qLifea - le�e najve�i potencijali za napredak.