ZA: Novu svjesnost koju toliko trebamo trebalo bi razvijati veďż˝ od vrtiďż˝a. Konaďż˝no bismo trebali shvatiti da pravi rezultati ne dolaze preko noďż˝i, veďż˝ za dvadesetak i više godina, nakon što odgojimo novu generaciju ljudi. Meďż˝utim, pitanje je imamo li dovoljno vremena? Jesu li kljuďż˝ni parametri moďż˝da prešli toďż˝ku preokreta kada više nema pomoďż˝i?

IS: Sla�em se u tome da se svjesnost ne mo�e izgra�ivati radikalno, preko no�i.

VC: Kapitalizam nije neka apstraktna kategorija veďż˝ je on utemeljen u društvu. Stoga smatram da se trebamo posvetiti razvoju društva. Cjeloďż˝ivotno ili neki drugi oblik uďż˝enja mogao bi biti kompenzacija za sporost obrazovnog procesa kojom bismo mogli ostvariti pomake u kraďż˝em roku. Takoďż˝er, trebali bismo razvijati "out-of-box" razmišljanje.

MC: Brojni indikatori upuďż˝uju na to da smo vrlo blizu toďż˝ke preokreta. Veďż˝ sam spomenuo knjigu Prisustvo u kojoj je opisan tzv. "U-proces" koji pomaďż˝e u osvještavanju ljudi. Njime se ostvaruju konkretni pomaci. Prvi korak je u tome da se situacija promatra iz pozicije drugih, što se naziva "stakeholder awereness", a mi to prevodimo kao "dioniďż˝ka svjesnost". Krajnji korak je sagledavanje situacije iz pozicije ekosustavne svijesti, dakle cjelovito. Brojni primjeri pokazuju da je to moguďż˝e ostvariti.

Svijet i Hrvatska suoďż˝eni su s nizom izazova bez presedana koje ne moďż˝emo rješavati tradicionalnim mehanizmima, naďż˝inima razmišljanja i postojeďż˝om razinom svijesti. Stoga bi razvoj lidera treďż˝e i ďż˝etvrte razine trebao postati kljuďż˝nim prioritetom Hrvatske, kako bi se pokrenule promjene u razliďż˝itim segmentima društva, prije nego utonemo u kaos.

ZA: Još bih dodao da je u Hrvatskoj veliki problem što još uvijek ne postoji svijest o tome o kakvom se problemu radi, koliko je taj problem velik i koliko malo vremena imamo na raspolaganju.