Današnji kapitalizam, kao prevladavaju�i društveno-gospodarski model svijeta, zasniva se na brojnim pretpostavkama o tome kako svijet funkcionira, što je to gospodarstvo i koja je njegova kona�na svrha (Tablica 1). Navedene pretpostavke nastale su u prošlosti, u kontekstu tzv. praznog svijeta koji je obilovao prirodnim kapitalom, dok istovremeno tzv. stvorenog kapitala (engl. built capital) nije bilo dovoljno. Rije� je o vremenskom razdoblju kada ljudi nisu previše brinuli o ekološkim eksternalijama industrijske proizvodnje jer je prevladavalo mišljenje da su one relativno male i u kona�nici u cijelosti rješive. Stoga se �inilo razumnim cjelokupnu pa�nju ljudskog društva preusmjeriti na rast tr�išnoga gospodarstva, mjeren BDP-om kao primarnim pokazateljem blagostanja ljudi, što je tada uistinu imalo nekakvog smisla. Tako se dogodilo da se svjetsko gospodarstvo, gotovo opsesivno, posvetilo kontinuiranom pove�anju proizvodnje i potrošnje raznih dobara i usluga.
Me�utim, od tih prvih dana kada je kapitalizam ugledao svjetlo dana, svijet se dramati�no promijenio. Zemlja je preplavljena sve brojnijim stanovništvom, stvorenim kapitalom i drugom infrastrukturom. Zbog pojave novog konteksta, od nas se sada tra�i rekonceptualizacija gospodarstva i njegove temeljne svrhe. Sve o�itijom postaje nasušna potreba promjene glavnog cilja; od materijalisti�kog rasta mjerenog BDP-om cilj bi sada trebali definirati kao "kontinuirano odr�ivo unapre�enje blagostanja i kvalitete �ivota ljudi i drugih bi�a na planetu".
U kontekstu prethodno navedene nove svrhe gospodarstva moramo imati na umu da su materijalisti�ka potrošnja i BDP samo jedno od više sredstava za realizaciju tog cilja. Naime, drevna u�enja, kao i novija psihološka istra�ivanja, podu�avaju nas kako prevelika usmjerenost na materijalisti�ku potrošnju zapravo ugro�ava blagostanje. Dakle, prije svega moramo bolje razumjeti �imbenike koji najviše pridonose SHW-u, odnosno odr�ivom blagostanju �ovje�anstva (SHW - Sustainable Human Well-being) koji se prije svega kriju u prirodnom i društvenom kapitalu. Potom trebamo razlikovati stvarno siromaštvo, u smislu niske kvalitete �ivota, od smanjene kvalitete �ivota uzrokovane niskim primanjima. Na kraju, moramo stvoriti novu viziju gospodarstva, definirati njegovu svrhu i osmisliti novi model poslovanja koji �e uzeti u obzir novonastali kontekst "ispunjenog svijeta".