Tema ovog broja našeg mjese�nika - Presencing zbuniti �e mnoge �itatelje. Rije� je o kovanici Claus Otto Scharmera koju on objašnjava kao "osloba�anje vlastite percepcije iz zatvora prošlosti i otvaranje mogu�nostima polja budu�nosti". Nakon brojnih pokušaja iznala�enja odgovaraju�eg hrvatskog termina morali smo odustati i preuzeti izvornik.
U prvom prilogu "Presencing: društvena tehnologija slobode", Claus Otto Scharmer objašnjava razloge nastajanja i suštinu koncepcije. Oslanjaju�i se na poznatu ocjenu Dee Hocka o posvemašnjem krahu institucija Scharmer zaklju�uje da je potreba pokretanja dubokih institucionalnih promjena hitna i neophodna. Kako "prošlošï¿½u pokretana stvarnost više ne stvara pomake", pozornost je potrebno preusmjeriti prema budu�nosti. Razvoj sposobnosti prepoznavanja i ostvarivanja, odnosno "uvo�enja-u-sadašnjost" najboljih mogu�nosti budu�nosti predstavlja suštinu predlo�ene koncepcije. Autor s pravom naglašava da se radi o društvenoj tehnologiji slobode! U prvi mah ova sintagma djeluje zbunjuju�e. No, semanti�ka analiza otkriva njeno stvarno zna�enje. Pojam "društvena tehnologija" ozna�ava skup metoda i postupaka za ostvarivanje dubokih socijalnih promjena. Sukladno navedenom sintagma "društvena tehnologija slobode" ozna�ava niz metoda i postupaka za osloba�anje naše percepcije zatvora prošlosti, odnosno za promjenu na�ina razmišljanja.
Drugi je prilog intervju s Brian W. Arthurom, Citibank Profesorom na Santa Fe Institutu, ostvaren u okviru projekta "Dijalog o liderstvu" kojeg su zajedni�ki realizirali:
- Society for Organizational Learning,
- Cambridge,
- Generon Consulting,
- McKinsey Leadership and Organization Practice, Europa.
U intervjuu objavljenim pod naslovom "Bitno je otkud polazite u dubini vlastitog bi�a" prof. Arthur ukazuje na �injenicu da primjereno razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije. U svezi s tim prof. Arthur je javnosti poznat po zna�ajnom otkri�u zakona rastu�ih prinosa koji se zasniva se na dinami�kom poimanju gospodarstva. Djelovanje u dinami�kom okru�enju zahtijeva druga�iju vrstu znanja: znanja koja ne proizlaze iz nekog apstraktnog teorijskog okvira, nego znanja koja izranjaju iz nekog dubljeg izvora. Pristup tom dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka:
1. potpuno uranjanje: promatrati, promatrati, promatrati,
2. povla�enja i reflektiranja kojim se omogu�ava izranjanje dubljeg znanja,
3. trenutno djelovanje: ostvarivanje novog.