Znanost se temelji na nepoznatom

Današnja je znanost obiljeďż˝ena razliďż˝itim strujanjima, idejama i informacijama. Pratite li bilo koju od njih do njenog izvora, osnovnog koncepta, dolazite u podruďż˝je nepoznatog. Npr. temeljni koncepti fizike su kvarkovi i elementarne energije. No, malo toga znamo o njima. Ne znamo zašto energija postoji. Ne znamo što su to kvarkovi. Ne znamo ništa fundamentalno, postoje samo konstrukcije koje tvrde da znanost razumije. Zapravo nije tako. Znanost ne razumije, ona se temelji na magiďż˝nom, nepoznatom. Poďż˝inje s nepoznatim, nepoznato spaja pomoďż˝u raznih poveznica, ali ga niďż˝im ne iskljuďż˝uje.

JJ: Istina.

W. Brian Arthur: Isto je i s kemijom. Prou�avanjem prirode kemijskih spojeva dolazimo opet do problema energije. Isti obrazac susre�emo i u ekonomiji.

Jednom sam prilikom upitao kolegu filozofa: "Zašto stalno ďż˝itam filozofske tekstove? Ekonomija me više ne zanima a pred dvadesetak godina nisam se mogao odvojiti od nje." Odgovorio mi je: "ako dovoljno duboko istraďż˝uješ neku temu, uvijek dolaziš do filozofije". Filozofija je naše sredstvo za borbu s nepoznatim, znanost o nepoznatom. Podsjeďż˝a me na izviďż˝aďż˝a poslanog da ispita nove teritorije.

ďż˝elim u stvari reďż˝i da smo stvorili nešto što zovemo Znanost zapada koja nam pomaďż˝e u rješavanju odreďż˝enih problema, npr. u planiranju i projektiranju uz pomoďż˝ raďż˝unala, navoďż˝enju satelita ili nuklearnih bombi. No, to ne znaďż˝i da razumijemo svijet u kojem ďż˝ivimo. Ljudi koji misle suprotno pojedinci su koji ne razumiju znanost. David Bohm i Albert Einstein, vrhunski znanstvenici, ukazali bi vam na tanku crtu koju razumijemo i na sivo podruďż˝je ispod i iznad crte koje i dalje uopďż˝e ne razumijemo.

Prihvatimo li ovakav naďż˝in razmišljanja tada moďż˝emo prihvatiti da postoje polja ili podruďż˝ja koja nemaju mnogo veze s procesom razumijevanja. To je moje osobno uvjerenje koje ne bih javno zastupao. U ďż˝ivotu sam vidio razne fenomene i pojave koje ne uspijevam objasniti, štoviše, uopďż˝e ne znam otkud krenuti.

Ne znam toďż˝no niti kako bih ta uvjerenja prenio na voďż˝enje i menadďż˝ment. Mislim da bi na neki naďż˝in trebalo ljude zaustaviti, smiriti, okupiti… sve kako bi se omoguďż˝ilo nastajanje. Sliďż˝no kao što 40 godišnjak u krizi srednjih godina odlazi na mirni otok. Moďż˝da mu se tamo neďż˝e ništa znaďż˝ajno dogoditi. No, moďż˝da uvidi da treba promijeniti smjer u ďż˝ivotu. Tako bi trebalo postupati.