Drugo znaďż˝ajno iskustvo koje je utjecalo na mene je rad s menadďż˝erskim timovima razliďż˝itih kompanija i industrija. Zapanjilo me da su oni koji odluďż˝uju suoďż˝eni posvuda s istim izazovima. Da bi se kompanija uspješno nosila s dotiďż˝nim izazovima potrebna je nova sposobnost uďż˝enja: uďż˝enje koje nije utemeljeno na promišljanju prošlosti, veďż˝ na osjeďż˝anju, pretvaranju i "dovoďż˝enju-u-sadašnjost" svih buduďż˝ih moguďż˝nosti. Taj proces nazivam presencing.

Pitanje: U kojim situacijama, ili u podru�ju kojih problema mo�ete uz pomo� presencinga ponuditi konkretne odgovore osobama ili organizacijama?

Scharmer: Presencing se temelji na unutrašnjoj promjeni mjesta djelovanja. Presencing znaďż˝i: oslobaďż˝anje vlastite percepcije iz "zatvora" prošlosti i otvaranje moguďż˝nostima djelovanja iz polja buduďż˝nosti. To doslovno znaďż˝i promjenu mjesta/stajališta iz kojeg vaša percepcija djeluje. Jednostavno reďż˝eno, presencing se odnosi na veoma stvarno povezivanje sebe s vlastitim "najvišim buduďż˝im moguďż˝nostima" i dopuštanjem njihova ostvarivanja u sadašnjosti. Presencing je uvijek relevantan u trenutku kad prošlošďż˝u determinirana stvarnost više ne stvara pomak, i kad osjeďż˝ate da je za napredak potrebno potpuno novo uporište. Moji kolege Adam Kahane, Joe Jaworski, Katrin Käufer, Ursula Versteegen i ja, primjerice, rabimo pristup presencinga za facilitiranje inovacija i procesa promjena kako unutar kompanija tako i na razini društvenih sustava.

Pitanje: Jeste li vezani uz koju odre�enu intelektualnu tradiciju?

Scharmer: Na mene su utjecale mnoge škole mišljenja, njemaďż˝ki i anglo-saksonski intelektualni krugovi, ali i Gandhijeva juďż˝noazijska tradicija, kao i buddhistiďż˝ka, konfucijska i daoistiďż˝ka istoďż˝noazijska tradicija. Dvojica mojih prvih uďż˝itelja bili su nadahnuti Gandhijem, znanstvenik s podruďż˝ja mira, Johan Galtung i znanstvenik s podruďż˝ja manadďż˝menta Ekkehard Kappler, od kojih su oba nadahnuti kritiďż˝kom teorijom. Ovdje na MIT-u pridruďż˝io sam se pokretu iz 20. st. – pokretu akcijskog istraďż˝ivanja, suraďż˝ujuďż˝i s Peter Sengeom, Ed Scheinom, Bill Torbertom, Bill Isaacsom i drugima. U pogledu filozofije, radovi Heideggera i Nietzchea izvršili su na mene jak utjecaj: Nietzsche je promatrao znanost sa gledišta umjetnika, a umjetnost sa gledišta ďż˝ivota. To mu je i dan danas osiguralo znaďż˝aj, unatoďż˝ nerazumijevanju njegove filozofije u 20. stoljeďż˝u. Zanimanje za obuhvatnije poimanje znanosti povezuje me takoďż˝er s radovima Bohma, Beuysa, Goethea i Steinera. Moj rad usmjeren je na stvaranje društvene tehnologije slobode, metode za stvaranje opďż˝eprihvaďż˝ene sposobnosti djelovanja potpunom prisutnosti u "sada."