Tema ovog broja našeg �asopisa posve�ena je dijalogu. Rije� "dijalog" predstavlja izvedenicu gr�kih rije�i "dia" koja zna�i "kroz, putem, tijekom" i rije�i "logos" koja zna�i "zna�enje rije�i". Rije�ju, dijalog ozna�ava "rijeku zna�enja" koji te�e me�u sudionicima - pri �emu ideje svakog sudionika dijaloga predstavljaju pritoke te velike, zejdni�ke rijeke. To je na�in komunikacije koji je usmjeren prema prema otkrivanju novih mogu�nosti, a ne prema donošenju odluka.
U prvom prilogu donosimo iznimno zna�ajan tekst Davida Bohma, Donalda Factora i Peter Gareta - "Dijalog". Klju�na poruka tog priloga jeste da se korijeni mnogobrojnih kriza s kojima se �ovje�anstvo danas suo�ava nalaze u dominantnom na�inu razmišljanja. Klju�na obilje�ja dominantnog na�ina razmišljanja su:
1. Fragmentacija mišljenja. Ona se o�ituje u ras�lanjivaju kompleksnih problema u komponente; izu�avanju svake komponente zasebno (pri �emu se onda gubi iz vida cjelina problema); te izvla�enja zaklju�aka o cjelini na temelju uvida u dijelove. U pitanju je analiti�ko/linearni/mehanicisti�ki na�inu razmišljanja koji je proizašao iz njutnovske fizike.
2. Preslikavanje. Rije� je o promatranju i interpretiranju svijeta na temelju ve� uspostavljenih 'mentalnih otisaka' u našoj memoriji. Sukladno tome autori ukazuju na to da u komunikaciji prevladavaju 'kondicionirani odgovori'.
3. Sigurnost. Ona se o�ituje u rigidnom zastupanju vlastitih stajališta.
4. Nasilje. Verbalno nasilje o�ituje se u nametanju svojih stavova i interpretacija, odnosno kao što autori navode na '�vrstom inzistiranju na obrani pojedinog stajališta'.