Zbog istra�iva�ke prirode dijaloga, njegovo zna�enje i metode su u stalnom nastajanju. Kruta pravila se ne mogu primijeniti na vo�enje dijaloga, u prvom redu zato što je u suštini dijaloga u�enje - ne u smislu konzumiranja informacija ili doktrina priop�enih od strane nekog autoriteta, niti u smislu preispitivanja ili kritiziranja odre�enih teorija ili programa, ve� kao dio izviru�eg procesa kreativnog sudjelovanja me�u kolegama.
Smatramo da je va�no pojasniti zna�enje i pozadinu procesa.
Zalaganje autora ovog teksta upravo za ovakvu formu dijaloga nastalo je kroz seriju razgovora zapo�etu 1983. godine na kojima smo ispitivali tezu Davida Bohma koja tvrdi da je glavni uzrok neprestanih kriza �ovje�anstva nesklad u procesu ljudskog razmišljanja. U godinama koje su slijedile pokrenuli smo veliki broj razgovora i seminara u razli�itim zemljama i me�u razli�itim grupama ljudi koji su polagano poprimili oblik dijaloga.
Istra�ivanje nam je kristalno jasno ukazalo da dijalog predstavlja mo�no sredstvo za razumijevanje funkcioniranja misli. Postali smo svjesni �injenice da �ivimo u svijetu koji je gotovo u cijelosti stvoren kroz ljudsko djelovanje, dakle, kroz ljudske misli i razmišljanje. Soba u kojoj sjedimo, jezik kojim govorimo, nacionalne granice, sustavi vrijednosti, �ak i ono što dr�imo direktnom percepcijom vlastite realnosti u svojoj je suštini uvijek manifestacija razmišljanja i stvaranja misli ljudskih bi�a. Shvatili smo da nije mogu�e prona�i trajna rješenja za široki spektar problema današnjice bez iskrenog i dubokog istra�ivanja ovih fenomena.
Rije� "misao" ne koristimo samo u kontekstu produkta našeg svjesnog intelekta ve� joj pridodajemo osje�aje, namjere i �elje. Rije� "misao" tako�er sadr�i suptilnu, uvjetovanu manifestaciju u�enja koja nam omogu�ava da pridodamo zna�enje nizu odvojenih scena filma ili pak da protuma�imo apstraktne simbole na cestovnim znakovima posredstvom skrivenih, neverbalnih procesa koji se koriste u stjecanju osnovnih mehani�kih vještina poput vo�nje bicikla. "Misao" je u svojoj suštini i u kontekstu kojeg koristimo u ovom tekstu aktivni odgovor memorije u svakoj fazi ljudskog �ivota. Cjelokupno znanje �ovjeka je stvoreno, iskazano, preneseno, transformirano i primijenjeno u mislima.
© D. Bohm, P. Garett, D. Factor, 1998. For Croatia © Novem d.o.o.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p