�esto se doga�a da sudionici nakon dijaloških sastanaka izra�avaju nezadovoljstvo i frustraciju. Upravo taj sadr�aj predstavlja plodno tlo za pomicanje dijaloga u dublje sfere smisla i koherencije onkraj površnosti "grupnog razmišljanja", pristojnosti ili konverzacije na poslovnom ru�ku.
Dijalog u postoje�im organizacijama
Do sada smo primarno govorili o dijalogu kojim se okupljaju pojedinci razli�itih struka, znanja i iskustava. No, dijalog je i veoma vrijedno sredstvo kojim �lanovi organizacije mogu zna�ajno unaprijediti i obogatiti kreativnost kompanije u kojoj djeluju.
U tom slu�aju situacija se drasti�no mijenja. �lanovi postoje�e organizacije u dijaloški proces ulaze s unaprijed definiranim vezama i odnosima. Vjerojatno je i da postoji predodre�ena hijerarhija i potreba za zaštitom: kolega, timova ili organizacijskih odjela. Jednako tako vjerojatno postoji i strah od otvorenog iznošenja misli koje bi mogle biti protuma�ene kao prijetnja osobama na višim pozicijama ili pak kao prijetnja ustaljenim normama prevladavaju�e kulture. Karijera ili društvena prihva�enost sudionika dijaloga mo�e biti ugro�ena zbog u�estvovanja u procesu koji naglašava transparentnost, otvorenost, iskrenost, spontanost i duboki interes za druge osobe stvaranjem novih "podru�ja osjetljivosti" koja su dugo vremena bila prikrivana.
U postoje�oj organizaciji dijalog bi trebalo zapo�eti istra�ivanjem sumnji i strahova koje �e sudjelovanje u procesu dodatno poja�ati. Nadalje, potrebno je odrediti po�etnu temu koja �e se kasnije suptilno proširivati ili napuštati. Takav se pristup razlikuje od pristupa korištenog u radu s grupom koja se sastaje prvi put i u kojoj se sudionici poti�u na iznošenje bilo koje po�etne teme.
© D. Bohm, P. Garett, D. Factor, 1998. For Croatia © Novem d.o.o.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p