No, kao što smo to ve� više puta naglasili, nijedan sadr�aj se ne smije izostavljati iz dijaloga zato što sami nagon za isklju�ivanje odre�enog sadr�aja u sebi sadr�i bogati materijal za daljnje propitivanje!!!
Svrha i ciljevi u ve�ini su organizacija unaprijed odre�eni pa se zbog toga rijetko kada preispituju. Na prvi pogled je takva situacija nekonzistentna sa slobodnom igrom misli svojstvenih procesu dijaloga. Kako god bilo, takva se situacija mo�e prevladati ako se sudionicima procesa od samog po�etka poma�e razumjeti kako razmatranje takvih tema mo�e nevjerojatno utjecati na organizacijske performanse i pove�anje samopoštovanja u�esnika u dijalogu.
Kreativni potencijal dijaloga dovoljno je sna�an da omogu�i privremenu suspenziju bilo koje strukture i odnosa koji u stvarnosti �ine jednu organizaciju.
Na kraju, �elja nam je pojasniti da dijalog ne smatramo panaceom ili metodom koja nadilazi sve druge oblike društvenih interakcija. Ne�e baš svaka osoba prona�i vrijednost u dijalogu koji se tako�er ne mo�e primijeniti u svakom kontekstu. Mnoge su grupne metode veoma vrijedne kao što i mnogi zadaci zahtijevaju �vrsto vo�enje i stabilnu organizacijsku strukturu.
© D. Bohm, P. Garett, D. Factor, 1998. For Croatia © Novem d.o.o.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p