Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog - koji zahtijevaju vrijeme koje nam svima kroni�no manjka. Ima li razloga da bude druga�ije?
Stara mudra kineska izreka ka�e: "Na svakom po�etku i na svakom kraju budi oprezan!" Vrijeme ulo�eno u razgovor na po�etku neke aktivnosti uklanja izuzetno puno neproduktivnog vremena u kasnijim fazama posla. Sli�no tome vrijeme ulo�eno u reflektiranje i razgovor o odra�enom projektu ili poslu uklanja ponavljanja grešaka i daje nam mogu�nost da budemo još bolji.
Osim nedostatka vremena postoji još jedan kroni�an problem koji negativno utje�e na korištenje dijaloga u svakodnevnom radu: nismo upoznati sa pravilima njegova korištenja.
Osnovnu vještinu slušanja (to�nije aktivnog slušanja) ne susre�e se u programu nijedne škole ili fakulteta, a potrebna nam je ve� kod dijaloga dvije osobe. Problem se dodatno pove�ava kako se grupa ljudi uklju�enih u proces dijaloga pove�ava - javlja se pani�ni strah: "Kuda �e nas dovesti ako svi po�nu pri�ati?"
Osobno me veseli �injenica koju razra�uje i g. Larry Levine, autor �lanka, da se sve to mo�e nau�iti. Ve� danas postoje brojne kompanije koje u namjeri da unaprijede svoju kompetitivnu prednost svjesno ula�u napor u svladavanje vještine dijaloga. U tome im poma�e veliki broj ljudi poput g. Levina koji se bave znanstvenim i prakti�nim radom sa �eljom da razviju i koriste metode koje omogu�uju slušanje i postizanje visoke razine razumijevanja unutar grupe ljudi. Te se metode �esto nazivaju participativni grupni procesi a jedan od njih je i Future Conference koncept kojeg autor spominje u tekstu. Uz tu metodu postoje i druge, npr.:
1. Appreciative Inquire,
2. Open Space Tehnologije,
3. World Café (poput qCafea) i druge.
Ovaj �lanak se bavi dijelom organizacijskog �ivota kojeg svi uo�avamo i u isto vrijeme slabo razumijemo: timovima s "posebnom kemijom" i timovima u kojima nema takve kemije. Svatko je od nas u svom �ivotu imao priliku iskusiti "magi�ne trenutke" timskog djelovanja: u sportskom ili umjetni�kom timu, u obitelji ili u kriti�nim situacijama, na raznim zadacima, u timovima na radnom