Aktivnost timova u uďż˝eďż˝oj organizaciji primarno se odnosi na mobiliziranje kvalitetnih ideja koje su raspoloďż˝ive samo u onim timovima u kojima ďż˝lanovi suraďż˝uju na naďż˝in koji osigurava pristup kolektivnom kreativnom promišljanju. Prema Sengeu, pristupanje kolektivnom znanju najveďż˝a je korist dijaloga, a ta kolektivna kreativnost u biti je odraz kakvoďż˝e zajedniďż˝kog duha. Suzdrďż˝ano, nesebiďż˝no slušanje koje povezuje slušatelja, govornika i duh, sluďż˝i kao osnovno sredstvo za primanje novih uvida i moďż˝e se opisati kao "zajedniďż˝ko praďż˝njenje" ili kao "stvaranje posude" za prihvaďż˝anje i ukljuďż˝ivanje duha. Snaga kolektivnog aktivira se upravo stvaranjem te šire, zajedniďż˝ke posude. 

Kolektivno svjesno slušanje najvaďż˝nija je komponenta timskoga dijaloga. Podrazumijeva grupu ljudi koji slušaju (pojedinaďż˝no) uz nesebiďż˝nu otvorenost prema idejama drugih sudionika ďż˝ime se uzrokuje "pojedinaďż˝no praďż˝njenje" i "stvaranje zajedniďż˝ke posude" koja zatim prima i podrďż˝ava zajedniďż˝ki duh grupe.

U ovom se tekstu pojašnjavaju korijeni takvog pristupa koje je potrebno potraďż˝iti u drugim znanstvenim disciplinama. Nadalje, pojašnjava se naďż˝in funkcioniranja pristupa i moja osobna iskustva u njegovoj primjeni, istraďż˝ivanju i poduďż˝avanju. Na kraju, predlaďż˝u se smjernice za daljnja istraďż˝ivanja i primjenu u praksi.


Dijaloški alati

Najpoznatije koncepcije za vo�enje i organiziranje u burnim 1990-im godinama jesu:
- neprekidno u�enje,
- znanje,
- razli�itost,
- osna�ivanje,
- globalizacija,
- timski rad.

Komentar

Miljenka Plazoniďż˝ - Bogdan

Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog

pročitaj...