Klju�na aktivnost ove discipline odnosi se na osiguravanje "slobodnog prostora informatorima" u kojem oni slobodno iznose vlastite pri�e i u kojem etnograf sudjeluje na na�in da trenutno suspendira vlastite kulturalne kategorije i kulturalna zna�enja koje je unesao u situaciju. Snaga promjene u ovom modelu proizlazi iz informatorovog kvalitetnog pristupa implicitnom, skrivenom znanju o kulturalnom zna�enju njegovog djelovanja, osje�aja i misli.

Ukratko, moďż˝e se utvrditi da je psihološkim i etnografskim pristupom slušanju ono što je ranije bilo nedostupno i neizrecivo sada postalo dostupno i izgovorljivo.


Fenomenološka opservacija

Fenomenološka opservacija takoďż˝er predlaďż˝e paradoksalni zaokret ali u filozofskim terminima, naglašavajuďż˝i pritom da objektu (ili ideji) ili fenomenu mora biti omoguďż˝eno "samorazotkrivanje". Uobliďż˝avanjem, toďż˝nim definiranjem i zatim mijenjanjem fenomena otkriva se njegova istinska priroda (Savage, 1973.). Heidegger nadograďż˝uje opisano radikalnim spajanjem promatraďż˝a i promatranog i primjenom hermeneutiďż˝kog kruga na fenomen znanja. Primijenjeno u praksi znaďż˝i da fenomen, iako se samorazotkriva, uvijek ostavlja jedan dio skriven od promatraďż˝a. Taj skriveni dio moďż˝e biti otkriven u drugom hermeneutiďż˝kom krugu koji ďż˝e nanovo sadrďż˝avati jedan skriveni dio.

Klju�na poruka iz prethodnog teksta za potrebe ovog istra�ivanja odnosi se na obvezatnost otvorenosti u pristupu objektu percepcije bez prethodno postavljenih hipoteza radi testiranja, kategoriziranja ili verifikacije. Na taj na�in fenomenu je osiguran prostor za samorazotkrivanje.