Primjena duhovnog pristupa na grupe
�ini se da korištenjem ovog okvira kreativnost grupe izra�ava zajedni�ki duh u procesu "samorazotkrivanja". Kakvo�a nevezane, nesebi�ne otvorenosti sredstvo je za primanje uvida i spajanje s duhom. Opisano je mogu�e usporediti sa "pojedina�nim pra�njenjem" ili "stvaranjem prostora" za primanje i uklju�ivanje duha koji je uobi�ajen u mnogim duhovnim disciplinama kao npr.:
- kineska medicina,
- upravljanje nekim religijskim organizacijama,
- zen budizam,
- metode lije�enja (Program za ozdravljenje u 12 koraka).
Jednostavno re�eno, mudrost, uvidi, promjene i djelovanje nisu prouzrokovani razmišljanjem ili testiranjem, ve� naprotiv, otpuštanjem, primanjem i slušanjem. Nadalje, �in kolektivnog otpuštanja i stvaranja šireg, zajedni�kog prostora za primanje ono je što istinski iskorištava snagu zajedništva na na�in na koji to vjerojatno nijedna druga disciplina nije u stanju.
Steinerova duhovna znanost i Sengeov dijalog - duhovna povezanost
Kako bi povezali slušanje i dijalog moramo odrediti sli�nosti izme�u dviju zamisli: dopuštanja "govora duhu" grupe i Sengeovog opisa timskog dijaloga. Senge tvrdi da je svrha dijaloga za timove u "u�e�oj organizaciji" (posve�enih prvenstveno stvaranju i primjenjivanju inovacija) mobiliziranje kvalitetnih ideja raspolo�ivih samo u onim timovima u kojima �lanovi prakticiraju zajedni�ki rad koji pru�a pristup kolektivnom kreativnom promišljanju.
Ubiranje plodova timskog rada zahtijeva mnogo više od raspolaganja s kvalitetnim osobljem, kvalitetnom vizijom, normama, ulogama i programima... �ak i više od izvrsnih me�uljudskih odnosa.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog