To više cilj je mojeg istra�ivanja i rada a bazira se na sli�nim koristima dijaloga prema Sengeu i nesebi�nog slušanja prema Rudolfu Steineru i njegovoj sljedbenici, Marjorie Spock. Senge opisuje dijalog kao:
"...slobodni protok zna�enja uz pomo� kojeg grupa otkriva nove uvide koji su ina�e nedostupni pojedincu."
Nadalje, citira Davida Bohma:
"...dijalog je stvoren na pretpostavci postojanja 'šireg prostora smisla' koji je dostupan jedino grupi."
Kada govori o dostizanju tog šireg protoka smisla i zna�enja Steiner koristi termine kao što su duša, tišina ili nesebi�nost i to na sljede�i na�in:
"...slušanje kolege se mora odvijati na isti na�in na koji pojedinac osluškuje duhovni svijet... pretvaraju�i svoju dušu u plodno tlo za klijanje tu�ih ideja... Kada je Sebstvo apsolutno mirno... i kada nesebi�no slušate tu�e rije�i... tada '�ujete' kroz rije�i dušu sugovornika." Takvu povezanost mogu ostvariti samo osobe koje "...se nesebi�nim slušanjem, u nutrini i miru, uvje�bavaju za prakticiranje receptivnosti."
Marjorie Spock (1983.) proširuje Steinerov pristup s pojedinca na grupu prave�i jasnu razliku izme�u diskusije i konverzacije koju naziva Geteova konverzacija. Navedeno je veoma sli�no Senge/Bohmovom razlikovanju dijaloga i diskusije, uz eksplicitno uklju�ivanje duhovne dimenzije. Spock je tu dimenziju u�inila vidljivom upotrebom termina kao što je "prostor", "Sveti gral" ili "zajedni�ka meditacija". Osobno smatram da navedene metafore primjereno opisuju procese koji se doga�aju kada grupa dosegne "polje šireg znanja i istine" kojeg Bohm opisuje kada govori o dijalogu. Svjesnost o prisutnosti ove duhovne komponente kao i korištenje ovih termina za opisivanje procesa ne utje�u na timsku sposobnost dosezanja "polja šireg znanja i istine".
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog