Zašto tako jednostavan odgovor nema univerzalnu primjenu? Zato jer znanje mijenja postojeďż˝e stanje, što ne odgovara onima koji su u tom stanju ostvarili svoje probitke i ostvarili materijalna bogatstva. Postoje pojedinci, grupe, društva i brojne organizacije koje nameďż˝u i zamrzavaju stanja u kojima oni ostvaruju maksimalnu korist i na kraj pameti im nije da dozvole da se nešto promjeni u korist nekoga drugoga iz iste ili druge grupe. Zato jaďż˝anjem globalnog trďż˝išta pojedinci, tvrtke i zemlje koje su veďż˝ sada gospodarski jake ďż˝ele uzeti još više od onih slabijih, koristeďż˝i pritom i pojedince meďż˝u slabijima. Naime, svaka grupa ima pojedince koji ďż˝e rado ostvariti svoje osobne planove bogaďż˝enja na štetu drugih ďż˝lanova grupe, olakšavajuďż˝i posao grabeďż˝ljivcima.

Postoji predivna scena u filmu "Moja Afrika" (2) kada glavni ďż˝enski lik, otvara školu za crnaďż˝ku djecu iz obliďż˝njeg plemena. Kolibica je sagraďż˝ena, djeca su nestrpljiva no do kolibe sporim korakom dolazi stari poglavica i noďż˝em na dovratak urezuje zarez na odreďż˝enoj visini. Okreďż˝e se prema našoj junakinji i odluďż˝no kaďż˝e: "U školu mogu iďż˝i samo djeca koja su niďż˝e od ove crte." Naravno, javlja se i pitanje: "Ali zašto?" Poglavica na to odgovara: "Dok oni narastu ja ďż˝u biti mrtav." I zaista, koliko puta je netko povukao nevidljivu crtu onemoguďż˝ivši one koji dolaze da nešto urade sa svojim sposobnostima samo zato jer su bili "previsoki" za ukus onih koji odluďż˝uju?

Kako se izboriti za svoj boljitak bez da ga silom uzmete nekom drugom? Kako se kao pojedinci moďż˝emo suprotstaviti negativnim efektima današnjice? Koliko je globalizacija rezultat sve veďż˝ih zahtjeva grabeďż˝ljivaca? Globalizacija je proces koji moďż˝ete pobijediti jedino i upravo individualizacijom. Jedino tako da niste dio sive mase. Znate li što je siva masa?

Kada govorimo o ljudima i trďż˝ištu, siva masa je naziv za grupu pojedinaca (ili društava) koji se natjeďż˝u na istom trďż˝ištu, pa kada netko iz te mase treba izabrati (odnosno, zaposliti) nekog od njih, sivilo postaje boja koja sve ďż˝lanove grupe ďż˝ini podjednako dobrima (ili lošima). Kada ste suoďż˝eni sa sivilom, što ďż˝e biti vaš glavni kriterij da iz sobe sa sivim, podjednakim pojedincima izaberete osobu A, a ne osobu B ili C? Znaďż˝i, ušli ste u trgovinu s podjednakim proizvodima. Što ďż˝e presuditi u korist jednog, a ne drugog proizvoda?

Nemojte se previše muďż˝iti, odgovor je jednostavan i svakodnevan. Kada morate izabrati iz sive mase, glavni kriterij odabira bit ďż˝e vam niďż˝a cijena. Kada imate posla s ljudima koji se nisu potrudili da ponude nešto što nitko drugi ne nudi, nego imaju znanja i sposobnosti kao i veďż˝ina ljudi oko njih, onda ďż˝ete niďż˝om cijenom naďż˝i podjednako dobru uslugu ili radne sposobnosti kao i kod onih koji za svoj sivi prosjek traďż˝e više.

Što ďż˝eka Hrvatsku u društvu starijih i efikasnijih civilizacija, nakon što je desetljeďż˝ima uporno meďż˝u sobom birala one najmanje društveno efikasne, s izraďż˝enim stavom "meni-i-samo-mojim-roďż˝acima", provodeďż˝i negativnu selekciju u znanosti, vojsci, politici, ekonomiji i obrazovanju? Što se moďż˝e dogoditi društvu koje na prste jedne ruke moďż˝e nabrojati sposobne pojedince koji mogu pokrenuti druge ljude, spremne da ih slijede? Kakvi su okviri ulaska Hrvatske u Europsku uniju, uglavnom meďż˝u starije, iskusnije i efikasnije ekonomije?


Društvo znanja ili društvo homo shopingusa

Buduďż˝i da se teško boriti s jaďż˝im od sebe, svatko ďż˝e pokušati izboriti nešto i za sebe trgovinom koju smo spomenuli na poďż˝etku teksta. Kada se odluďż˝ite za trgovaďż˝ki pristup odnosa s drugom civilizacijom, morate imati nešto ďż˝ime moďż˝ete trgovati. Ako pojedinci moraju imati ideje, informacije, proizvode, usluge, emocije i sliďż˝no koje zanimaju drugu stranu, društva to moraju imati takoďż˝er. Trgovati moďż˝ete s pet pojavnih oblika vlastitih materijalnih vrijednosti: proizvodima, uslugama, znanjem, informacijama i nasljeďż˝em (uglavnom nekretninama). Gdje smo mi?

Komentar

Davor Perkov

Misliti danas a orijentirati se prema buduďż˝nosti - neizostavni je dio svakodnevnog modernog poslovanja. Organizacija je u svakom poslovnom subjektu ďż˝ivi organizam koji se razvija i unapreďż˝uje. Princip je veďż˝ etabliran: najbolje kompanije nisu više one najveďż˝e, veďż˝ one koje se danas najbrďż˝e i najfleksibilnije prilagoďż˝avaju promjenama u dinamiďż˝nom okruďż˝enju, poštujuďż˝i pritom naďż˝ela pos

pročitaj...