Znanje je sila, znanje je mo�
Efikasni ljudi po definiciji bi morali biti ljudi koji imaju znanje. Zahvaljuju�i inovativno i stvarala�ki raspolo�enim ljudima u svim sferama i oblicima ljudskih djelatnosti društva bi trebala napredovati i njihova bi znanja morala mijenjati svijet. No, �esto imaju problema sa onim što rade i posljedicama koje se javljaju nakon njihove aktivnosti. Sje�ate li se zašto? Zato jer nisu dio sive mase i zato jer donose znanje koje mo�e promijeniti društvo i odnose u njemu. Stoga ih se mora ukalupiti u sivilo i natjerati na igru koja sa razvojem nema veze.
Je li vam sada jasnije zašto je umirovljenica A.B. razbila glavu nešto mla�oj F.G.? Zbog posla za koji mjese�no ne mogu naplatiti više od par stotina kuna. Zbog ovih ili onih razloga dovele su se u situaciju da tijekom radnog razdoblja u �ivotu nisu uštedjele dovoljno da mogu �ivjeti od kamate (ili neke druge rente). Zbog ovog ili onog razloga ne mogu tr�ištu ponuditi neka druga znanja osim pranja stepenica. Zbog potrebe za jelom i materijalnom sigurnošï¿½u jedna od njih bila je spremna onu drugu smjestiti u bolnicu samo da joj otme posao vrijedan jednog boljeg poslovnog ru�ka. Zato jer nema ništa drugo, A.B. je za pre�ivljavanje ostala samo agresija prema nekome tko je slabiji od nje.
Je li vam sada jasno zašto se brojne tvrtke na doma�em, ali i svjetskom tr�ištu ponašaju poput "grubijanke" A.B.? Zato jer nemaju znanja, ideja ili proizvoda kojima bi stvorili neka nova tr�išta i na njima zara�ivali visoke profite, okrenuli su se otimanju tr�išta tvrtkama poslovno ili politi�ki slabijima od sebe. Umjesto da postanu kreativci kojima znanje omogu�uje da budu ispred konkurencije, oni postaju grabe�ljivci koji se bore za svoj komad plijena (tr�išta) zato jer nemaju ništa drugo. I tako, obojani sivilom, tješe se da su "igra�i" i "face" ne shva�aju�i da takvo ponašanje samo odga�a neminovan kraj.
Takvo ponašanje svojstveno je svim ljudima bez ideje i poduzetni�kog stvaralaštva. Poznajem dosta politi�ara, mened�era, profesora, pravnika, lije�nika i politi�ara koji su posivili me�u ljudima koji su im konkurencija na tr�ištu, našli se u situaciji da više nemaju znanja koja bih ih izdvajala iz sive mase, pa su pribjegli metodama naše borbene A.B ne bi li u sukobu sa slabijim "konkurentima" zadr�ali postoje�e pozicije ili se izborili za neke bolje. Istina, izvana gledano, na finiji, kulturniji na�in, ali s podjednakim efektom za �rtvu.
Promjena mijenja
Charles Kettering (6) napisao je: "Svijet mrzi promjene, a ipak jedino one donose napredak." I tu nastaje paradoks - jedino u što mo�ete biti sigurni tijekom svog �ivota jest da �e se sve promijeniti. Ako ništa drugo, sve i da ne radite ništa, nova sekunda zamijenit �e onu staru, prethodnu. I što se doga�a kada nastane promjena?
Prilikom promjene ili zbog promjene nastaje nova situacija. Predznak, pozitivan ili negativan, dajemo joj mi. Ako damo pozitivan predznak, onda je promjena nova prilika da uradimo nešto bolje, kvalitetnije, vrjednije ili inovativnije nego što smo to radili prije. Ako joj damo negativan predznak, onda imamo problem. I što ljudi rade kada stvore problem?
Tek manji dio rješava taj problem na najbolji na�in koji zna. Svi ostali ponašaju se po ustaljenim obrascima: ili se prave da problema nema ili probleme guraju pod tepih ili stvaraju nove probleme da sakriju one stare. Kada promjena postane problem, onda takvi ljudi sve rade da do promjene i ne do�e.
Misliti danas a orijentirati se prema budu�nosti - neizostavni je dio svakodnevnog modernog poslovanja. Organizacija je u svakom poslovnom subjektu �ivi organizam koji se razvija i unapre�uje. Princip je ve� etabliran: najbolje kompanije nisu više one najve�e, ve� one koje se danas najbr�e i najfleksibilnije prilago�avaju promjenama u dinami�nom okru�enju, poštuju�i pritom na�ela pos