Partneri
Tema mjeseca: Promjena svjetonazora
Članak: Jedna kap podi�e more, promjena pojedinca mijenja svijet, Sa�a Petar
Kada govorimo o promjenama na pamet mi pada metafora vatre. Da bi ona dugo trajala i grijala one koji se nalaze oko nje nije dovoljno samo je zapaliti i razbuktati. Potrebno ju je podr�avati. Treba dodavati uvijek novo gorivo. Povremeno je treba osloboditi pepela, maknuti sve što je guši. Dovoljno ju je �esto samo ne�im rastresti, prona�i još sa�uvanu �eravicu i tako pomo�i da se ponovno rasplamsa. Mislim da je potpuno nerazumno i suludo vjerovati da �e se bez toga sama ponovno rasplamsati.
Kako to uraditi s našim �ivotima? Onog �asa kada smo ro�eni zapaljena je još jedna vatra koju treba odr�avati dodavanjem novih komada ogrijeva �elimo li da dugo i uspješno gori. Svaki puta kada nas stegne hladno�a, sjetim se da nije dovoljno imati samo zagrijane stanove i ku�e. Trebaju nam topli ljudi i zagrijani odnosi me�u ljudima. U hladno�i ne mo�e nitko dugo izdr�ati. Niti oni koji hladno�u nose u sebi jer nemaju �ime podr�avati vatru kojom bi trebali gorjeti, a niti ljudi oko njih koji bi se tom i svojim vatrama trebali grijati.
Pri�a ka�e da Hefest (7) , dok je po nalogu Zeusa (8) prikivao Prometeja (9) (upravo je on ljudskom rodu dao vatru o kojoj pri�amo) na stijene Kavkaza, rekao: "Uzaludno �eš se tu�iti i uzdisati, jer Zeusova je volja nemilosrdna, a takva su srca svi koji su istom pred kratko vrijeme prigrabili vlast.(10)" Pa ako znamo da od tu�balica i uzdisanja nema puno koristi, onda je vrijeme da uzvratimo udarac.
Kako uzvratiti udarac
U travnju ove, 2007. godine Vije�e sigurnosti Ujedinjenih naroda prvi je put raspravljalo o utjecaju klimatskih promjena na sudbinu �ovje�anstva i upozorilo da globalno zagrijavanje mo�e postati katalizator novih sukoba diljem svijeta. �lanovi Vije�a su priop�ili da �e krajem mjeseca odr�ati sastanak na visokoj razini o tome kako klimatske promjene mogu zaprijetiti me�unarodnoj sigurnosti.
"Tradicionalni povodi ljudskih sukoba vjerojatno �e biti poja�ani utjecajem klimatskih promjena" - re�eno je na sastanku Vije�a sigurnosti da bi se ukazalo da promjene u prvih nekoliko godina ve� sada turbulentnog 21. stolje�a, prepune vremenskih ekstrema, širenja suše i bolesti, pove�anja oceana i migracija obalnog stanovništva, novih sukoba na starim razlozima sukobljenih strana, uop�e ne utje�u na grabe�ljivce da uspore svoj trijumfalni hod ka op�oj propasti.
Dok klimatske promjene prijete uništenjem velikih dijelova prirodnog naslje�a, razvijene dr�ave ne smanjuju puštanje stakleni�kih plinova u atmosferu, koli�ine nafte iscrpljene iz utrobe zemlje ili sje�u šuma kojom se plodno tlo pretvara u prašinu. �uda, koja je priroda stvarala tisu�ama i milijunima godina, izlo�ena su riziku nestanka zbog neodgovorne i nekontrolirane grabe�ljive prirode �ovjeka.
Porast gladi u Africi, nestašica vode u najdu�oj azijskoj rijeci Jang-ce, pra�njenje rijeke Rio Grande, podizanje razine svjetskih mora i otapanje gle�era na Himalaji nije nešto što se doga�a negdje drugdje. Ljudi u zemljama koje još nisu direktno pogo�ene klimatskim promjenama i dalje poslušno slušaju upute medija pretvaraju�i se u neva�ne "homo shopinguse" (koje je u slu�aju nestanka relativno lako zamijeniti sli�nima u nekoj drugoj zemlji), ne shva�aju�i da svojim nemarom prema sebi i ljudima oko sebe pridonose nestanku svijeta kojeg smatraju svojim.
Komentar
Komentar
Davor PerkovMisliti danas a orijentirati se prema budu�nosti - neizostavni je dio svakodnevnog modernog poslovanja. Organizacija je u svakom poslovnom subjektu �ivi organizam koji se razvija i unapre�uje. Princip je ve� etabliran: najbolje kompanije nisu više one najve�e, ve� one koje se danas najbr�e i najfleksibilnije prilago�avaju promjenama u dinami�nom okru�enju, poštuju�i pritom na�ela pos