Partneri
Tema mjeseca: Promjena svjetonazora
Članak: Jedna kap podi�e more, promjena pojedinca mijenja svijet, Sa�a Petar
I upravo stoga mo�emo postaviti pitanje: "Što kada sve bude uništeno? Što kada i zrak postane predmetom trgovine ili ratovanja? Što kada se bogatstvo pojedinca svede na pun �eludac, zato jer je �ovjek tog dana uspio jesti?" Sve dok �ovjek bude grabio ne misle�i na posljedice, bit �e korak-dva pred prirodom. No, kada se umori, kada zastane zbog nekog problema kojeg ne mo�e riješiti, priroda �e uzeti natrag ono što joj pripada - orkani �e srušiti ku�e, poplave �e odnijeti plodno tlo, ceste �e potonuti pod korovom, a vodovode �e kamencem za�epiti upravo voda koju prenose.
U biti, priroda je milostiva. Njezina srd�ba nikad ne traje dugo. Vatra zamre. Oluja se ispuše. Poplava se povu�e. Kada ispuše svoj bijes, priroda je spremna pomiriti se sa svima koji �ele s njom �ivjeti u miru. No, �ovjek kao da nije nastao u toj istoj prirodi. Umjesto da �ivi u njoj, pokušava je podrediti sebi i to zove napretkom. Istina je zato vrlo bolna - nastavi li se prema prirodi ponašati kao prema neprijatelju, podjarmljivanje prirode je rat koji �e �ovjek na kraju izgubiti.
Malo ljudi razmišlja o poruci koju je indijanski poglavica Seattle (11) uputio 1854. godine ameri�kom predsjedniku u Washington, kada je ovaj izrazio �elju da kupi velika podru�ja indijanske zemlje na sjeverozapadnom dijelu Amerike (danas dr�ava Washington), obe�avši rezervat indijanskom narodu. To pismo "bijelom �ovjeku" i nakon više od 150 godina o�arava dirljivom ljepotom izraza, dubokim osje�ajem za prirodu i �ovjekov okoliš, neumanjenom snagom i danas opominje suvremenog �ovjeka svojom svevremenom porukom: "Mi znamo da bijeli �ovjek ne razumije naš �ivot. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji do�e no�u i uzima od zemlje sve što �eli. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kre�e dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, oplja�kati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit pro�derat �e zemlju i ostaviti samo pustoš."
Odmahnete li rukom tvrde�i da ne mo�ete uraditi ništa, predla�em da pokrenete kolica koja ste napunili raznom robom i nastavite šetnju trgova�kim centrom, do sljede�e police. Za vas �e odluke o vašem opstanku donijeti drugi. No, ipak, pokušajmo još jednom: koliko �esto ste nezadovoljni nekom politi�kom, pravnom ili mened�erskom odlukom koja se direktno odrazila na vaš standard ili zdravlje? �esto i pre�esto? I što radite? Opet odmahujete rukom i ka�ete:“Ja tu ništa ne mogu.“? Zar zaista?
Svaka politi�ka, mened�erska ili druga odluka koja utje�e na vaš �ivot, koliko god bila op�enita, u biti je vrlo osobna. Politi�ari donose odluke koje se odra�avaju na naš osobni ekonomski status i mišljenja. Mened�eri donose poslovne odluke koje oblikuju cijeli niz osobnih ekonomskih i društvenih posljedica. �ak i obi�ni, uli�ni lopovi donose odluke o kra�i koje ponekad obuhvate i našu imovinu. Pa ako neki politi�ar, visoko pozicionirani mened�er ili lopov misli da mo�e provoditi odluku koja škodi vama ili onima do kojih vam je stalo, shvatite to osobno. Shvatite da je malen put od ne�ije neodgovorne, grabe�ljivom navikom donesene odluke do zaga�ene rijeke u blizini vaše ku�e i vašeg praznog �eluca i naljutite se.
Pravosudni vam aparat tu ne�e pomo�i - spor je i hladan, �ak i kada nije u vlasti nekog lokalnog mo�nika. Od ruke Pravde naj�ešï¿½e stradaju samo mali ljudi, dok se mo�nici provla�e ispod njih, podrugljivo namiguju�i i cere�i se. Mo�nici stradaju jedino ako se netko mo�niji od njih potrudi da im stanu "na �ulj". Onda Pravda podigne malkice povez s o�iju, odmjeri odoka neku kaznu (ovisno o tome koliko je ja�em mo�niku stalo da povrijedi onog malo manje mo�nog mo�nika) i opet pokrije o�i da ne gleda što njeni djelatnici po zemaljskim sudnicama rade.
Komentar
Komentar
Davor PerkovMisliti danas a orijentirati se prema budu�nosti - neizostavni je dio svakodnevnog modernog poslovanja. Organizacija je u svakom poslovnom subjektu �ivi organizam koji se razvija i unapre�uje. Princip je ve� etabliran: najbolje kompanije nisu više one najve�e, ve� one koje se danas najbr�e i najfleksibilnije prilago�avaju promjenama u dinami�nom okru�enju, poštuju�i pritom na�ela pos