Ili su svjetla koja sjaje na njezinoj tamnoj površini to �ega se prvo sjetite, svjetla napajana elektri�nom strujom koja nam omogu�ava komuniciranje sa svima i svugdje. Osjetite li mo�da nesigurne demokratske saveze, socijalizam, monarhije i diktatorstvo; sukobe koji se stalno rasplamsavaju i prijete zapaliti sve ve�e po�are, dok se ljudi i kulture uvijek iznova sukobljavaju.
Prošlo je tek nekoliko desetlje�a otkad nam je let u svemir omogu�io poseban pogled na naš zajedni�ki dom okru�en prazninom. Pa ipak, �ini se da je naš svijet od tada postao još više fragmentiran, iako smo povezani sna�nije nego ikada prije - bez obzira na narodnost, vjeru ili ideologiju - unutar trgovinske mre�e. Danas mre�e uzajamnih odnosa povezuju penthouse na Park Avenue sa siromašnim dijelovima Nairobija. Razvojem kapitalisti�kog na�ina poslovanja napravili smo revolucionarni korak prema kompleksnoj globalnoj me�uovisnosti. Gigantske organizacije - Mitsubishi, Nestlé, DaimlerChrysler, ili neke druge, toliko poznate da ih znamo po kraticama kao IBM, GE, GM, HP - oslobo�ene su ograni�enja lokacije i nacije, tako da su svoj utjecaj proširile na prostoru od Bostona pa sve do Bangkoka. Posluju�i u stratosferi me�unarodnih tr�išta kapitala, sakupili su resurse i mo� kojima ne mogu parirati mnoge nacije. Ustvari, od sto najve�ih svjetskih gospodarskih subjekata u sadašnjem trenutku, pedeset i jedan su multinacionalne korporacije, a samo �etrdeset i devet suverene dr�ave. Pored njihove ekonomske i kulturalne mo�i, korporacije predstavljaju zna�ajan iskorak u sposobnosti ljudi da se organiziraju za ostvarenje zajedni�kog cilja.
Zbog stvaranja stalne potra�nje za kreativnošï¿½u i inovacijama, poslovni je sektor doslovno transformirao moderni svijet. Alexander Graham Bell je izumio telefon. Na temelju njegovog izuma osnovana je kompanija Bell Telephone, iz �ega je kasnije nastao Bell Labs. U Bell Labsu je zatim stvoren tranzistor, izum koji je ozna�io po�etak ere elektronike i informatike. Popis potroša�kih dobara koja su se pojavila u "evolucijskom treptaju" - od paste za zube do teku�eg voska za podove, aspirina i kontaktnih le�a - doslovno je beskrajan. Zbog �ovjekove stalne potrebe za stvaranjem ne�eg novog, proputovali smo put od konja i ko�ije do modernog terenca u manje od stotinu godina, a to se putovanje stalno ubrzava. Kompanija Walt Disney svakih pet minuta proizvode novi proizvod i lansira ga na tr�ište. Sony lansira tri nova proizvoda svakih sat vremena. Sedamdeset posto ukupnog prihoda kompanije Hewlett-Packard dolazi od prodaje proizvoda koji nisu postojali prije godinu dana. Stalna trka i u�urbanost dramati�no su poboljšali i transformirali ljudske �ivote - udvostru�ivši vijek trajanja �ivota, poboljšavši kvalitetu �ivota i podigavši granice mogu�nosti u zvijezde.
Potaknuta zaradom i profitom, �urba da se zauzme što ve�i udio na tr�ištu uzrokuje neizrecivu štetu planeti i ljudima koji na njoj �ive. Seljaci u Burmi su nedavno pokrenuli sudsku parnicu protiv energetskog giganta, kompanije Unocal, koja je "poticala" dr�avnu vojsku - unajmljenu da nadgleda izgradnju plinovoda kroz zemlju - da seljake podvrgava prisilnom radu, ubija, siluje i mu�i. Coca-Cola je pod strogim institucionalnim nadzorom zbog zaga�ivanja vode i kreiranja "poslovnih mogu�nosti" u situacijama nedostatka vode. �ovjeku nije nimalo zabavno �itati godišnje izvješï¿½e te kompanije iz 1993. g. u kojem piše da "...svi mi u Coca-Coli ustajemo ujutro sa znanjem da �e toga dana svatko od 5,6 milijardi ljudi u svijetu biti �edan. Ukoliko nam uspije onemogu�iti te ljude da izbjegnu Coca-Colu tada �emo dugoro�no uspjeti osigurati svoju budu�nost. Ništa manje od toga ne dolazi u obzir." Korporacije ruše sve pred sobom. Svoju mo� temelje na zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba - za pre�ivljavanjem i dostizanjem statusa - a ta je mo� toliko velika da se bilo kakva promjena �ini nemogu�om. "Ne samo da se kre�emo ususret katastrofi," tvrdi poznati poslovni savjetnik i autor, Ichak Adizes, "mi naprosto jurimo prema njoj."
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput