Za Rogera Saillanta, direktora kompanije Plug Power koja je prva zapo�ela proizvodnju elektri�nih baterija za hibridne pogone, mo�e se re�i da ima "dobar instinkt". Saillant je stvorio organizaciju koja je osjetno druga�ija od ostalih i u kojoj se neka posebna energija naprosto mo�e opipati. Rad u Plug Poweru nije samo "moj posao" ili "tvoj posao", ve� je to "naš posao" kako ka�e Roger. "Na taj na�in ljudi postaju uklju�eni. Kada se 'uklju�ivanje' dogodi onda granice nestaju, te tada svoj rad vidite kao djelovanje unutar polja svijesti i me�usobne povezanosti."
Da bi stvorio takvu organizaciju, Saillant je morao u�i u podru�je iz kojeg se pokre�u ljudska bi�a, a ne "strojevi": "Vjerujem da ljudi �ele istinu: oni �ele u�iti i razvijati se, biti dio zajednice i s tom zajednicom dijeliti poticajnu viziju. Kada nastojite ove principe uvesti u praksu, kao da vam sâm svemir poma�e i vodi vas na intuitivnoj razini". Roger je svojevoljno napustio "zapovjedni most" u svojoj kompaniji i postao dio "neuronske mre�e" sa�injene od ljudi koji zajedno u�e i razvijaju se.
Okretanje ljudskog prekida�a
Uspije li korporativni lider nadi�i mehanicisti�ki svjetonazor, kreativne sile kapitalizma pokrenut �e se u sasvim novim smjerovima. Uzmimo npr. Johna Akehursta, bivšeg direktora australske kompanije za proizvodnju nafte i plina Woodside Petroleum Corporation. Akehurst na prvi pogled ne sli�i na revolucionara, ve� ostavlja dojam mirnog �inovnika koji savjesno obavlja svoj posao. Pa ipak, neka posebna energija, jednostavnost i otvorenost koje ga okru�uju, ukazuju na "nešto više" od puke �injenice da �ovjek u�iva u mukom ste�enoj mirovini. John Akehurst je primjer ljudske transformacije koja je zatim uzrokovala blistave promjene unutar kompanije Woodside Petroleum koju je vodio.
Akehurst je preuzeo vo�enje kompanije Woodside Petroleum 1994. g. kako bi smanjio operativne troškove i unaprijedio performanse. U to je vrijeme bio klasi�ni kruti "zapovjedno-kontrolni" direktor koji se koristio standardnim metodama mehanicisti�ke paradigme. Prvo što je u�inio u trenutku preuzimanja nove funkcije bilo je smanjivanje broja zaposlenih za 25 posto. Njegovi postupci brzo su po�eli donositi rezultate te se poslovanje Woodside Petroleum definitivno poboljšalo. Do 1999. g. tvrtka je udvostru�ila obim poslovanja i visoko kotirala na australskoj burzi. Njihova vizija, "biti najbolji proizvo�a� nafte i plina u svijetu", pokazala se vrlo poticajnom za zaposlenike. No, sve to je trajalo tek nekoliko godina.
Iako ni sam ne zna zašto - da li su se mo�da zaposlenici "potrošili" ili je kraj došao sam od sebe - sila koja je Woodside Petroleum svih tih godina sna�no gurala naprijed jednostavno je nestala. "Ostali smo bez energije", ka�e Akehurs. "Ljudi su me�u sobom po�eli postavljati �udna pitanja:
1. Zašto sve ovo radimo?
2. Koji je smisao našeg rada? Da li je to puko smanjenje troškova svake godine?
3. Koji je smisao �ivota na poslu?"
Akehurst je bio zaprepašten. Koliko god se trudio, nikako nije uspijevao osmisliti novu viziju kompanije. Osjetio je da su se zaglavili. Bez da je bio toga svjestan, Akehurst je naišao na ograni�enja "stroja" dosegavši granice vlastitoga na�ina razmišljanja. Zatim su pokrenuli opse�na istra�ivanja koja su top menad�erima otkrila da zaposlenici misle kako menad�ment u njih nema povjerenja te im zato uskra�uje autonomiju u radu. "Moja prva reakcija na rezultate istra�ivanja je bila: Ma sve su to gluposti! Svi su oni gomila cmizdravaca! Bolje im je da pro�itaju što piše u priru�niku i nastave raditi! No, kako se situacija nije mijenjala, po�eo sam shva�ati da bih zaista trebao razmotriti dublja pitanja", ka�e Akerhurst. "Naši odnosi na radnom mjestu bili su zaista neu�inkoviti."
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput