Kada bi se netko zapitao: "Mo�emo li oti�i u neku drugu zemlju, izvaditi tamo naftu i plin po prvi puta, uraditi to na ekološki prihvatljiv na�in i to tako da pomognemo gospodarstvo te zemlje?", ljudi bi postali istinski uzbu�eni jer su znali da zaista mogu doprinijeti blagostanju �ovje�anstva. Nadila�enjem tradicionalnog mentalnog modela, Akehurst je uspio stvoriti novu i poticajnu kapitalisti�ku kreativnost.
Kao što sam rekla, lider ide prvi. Kada on ili ona napusti "zapovjedno-kontrolni" model i svoju poziciju upravlja�a s vrha korporativne piramide, organizacija se po�inje mijenjati. Kada se lideri uklju�e i zapo�nu stvarati autenti�ne odnose koji se temelje na zajedni�kom u�enju, posve�enosti zajedni�koj viziji i integritetu, tada organizacijom po�ne kolati svje�a krv. No, transformacija ne smije stati na liderima. "Stroj" treba rastaviti. Cijeli se sustav mora promijeniti.
Promjena cijelog sustava
Helen-Jane Nelson, ili za prijatelje "HJ", mogla bih nazvati Larom Croft industrije poslovnog savjetovanja. "HJ Nelson je model", govori mi Steve Trevino. "Savladala je sve tajanstvene aspekte razli�itih novih metoda, od Appreciative Inquiry , Barrettovih Cultural Transformation Tools do metode Spiral Dynamics Integral, te ih sve spojila u cjelinu." Uz pomo� novih pristupa za razumijevanje ljudskih me�udjelovanja, Nelson prou�ava psihološku, socijalno-emocionalnu, bihevioristi�ku, strukturalnu, sustavnu, pa �ak i duhovnu dinamiku koja oblikuje kako �ivot unutar organizacije, tako i sposobnost odgovora organizacije na stalne promjene. Razgovor s Helen za mene je bio jedno neobi�no iskustvo u prvom redu zbog posebne kvalitete s kojom ona sluša sugovornika te zbog puno�e njezinih odgovora.
U�inilo mi se kao da su sve prepreke me�u nama tijekom razgovora nestale. Odmah mi je bilo jasno zašto Helen predvodi malu, iako stalno rastu�u grupu savjetnika koji mogu osloboditi prilagodljivu inteligenciju �ivih bi�a "zaglavljenih" u mehanicisti�kom mentalnom modelu koji prevladava u svijetu korporacija.
"Mehanicisti�ka Newtonova organizacijska paradigma vrlo je krhka i lomljiva", govori mi Tom Rautenberg, partner u savjetni�koj tvrtki Generon Consulting. Od samog po�etka industrijskog doba, korporacije su uvijek trebale "mehani�are", što je uzrokovalo pravi bum u industriji poslovnog savjetovanja. Znanstveni menad�ment Fredericka Taylora bio je prva organizacijska teorija u uporabi. Taylorov pristup menad�mentu odnosio se na reduciranje ljudskog rada - najprije u proizvodnji, a zatim i u administraciji - na male zadatke koji se stalno ponavljaju i koje je mogu�e vremenski izmjeriti. Dodavanjem varijable "vrijeme za odmor" u svoju jednad�bu, Taylor bi jednostavno izra�unao tra�enu produktivnost koju bi zatim zaposlenici trebali dosti�i.
Prvi put u povijesti, "menad�ment" je postao posebna funkcija odvojena od ostalog rada. Tim je odvajanjem nastala potreba za zapošljavanjem mo�nih i skupo pla�enih stru�njaka sa zadatkom da metafori�ki "upravljaju štopericom". Iako je znanost menad�menta postajala sve više sofisticirana, suštinska uloga poslovnih savjetnika - velikih tvrtki poput McKinsey & Co., Booz Allen Hamilton, The Boston Consulting Group, Accenture, Pricewaterhouse-Coopers, Arthur Andersen, i mnogobrojnih malih tvrtki i pojedinaca – uvijek se ogledala u unapre�ivanju u�inkovitosti proizvodnje, smanjenju troškova, prodaji i obrazovanju. Drugim rije�ima, njihova nastojanja uvijek su bila okrenuta "strojevima" kojima je trebalo pomo�i da u�inkovitije proizvode robu i usluge te na taj na�in osiguraju profit svojim dioni�arima.
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput