Neki stru�njaci, poput Helen Nelson, koriste se �eljama pojedinaca koje su usmjerene na stvaranje ve�e cjelovitosti i pronala�enje smisla kako bi se promijenila unutarnja dinamika tvrtke, a zatim i njezina vizija i misija.

Drugi pak, poput Adizesa, utjeďż˝u na strukture moďż˝i unutar organizacije kako bi se stvorilo okruďż˝enje povjerenja i poštovanja koje zatim utjeďż˝e na promjenu svijesti pojedinca. Bez obzira na izabranu strategiju, promjena cjelokupnog sustava nastoji ostvariti sustavnu promjenu cjelokupne organizacije kojom se dostiďż˝e nova, viša razina svijesti - u skladu s oďż˝ekivanjima pojedinca za pronalaďż˝enjem dubljeg smisla i ostvarenjem autentiďż˝nih odnosa.

Opisana promjena naziva se intraorganizacijska promjena koja se odnosi na prvu razinu promjene potrebne da bi se neka kompanija "probudila". Oslobaďż˝anje ljudskog duha unutar organizacije prvi je korak u procesu kojim se "savjesnost i svjesnost šire u okvirima veďż˝ih mreďż˝a i sustava unutar kojih svaka organizacija djeluje", tvrdi Peter Senge. "Iako su te korporacije goleme cjeline koje zapošljavaju tisuďż˝e ljudi širom svijeta, još uvijek su samo dio veďż˝ih sustava. ďż˝elimo li nastaviti ďż˝ivot na planetu, ďż˝ivot koji ďż˝e biti usklaďż˝en s drugim organizmima, tada je istinski neophodno da se ti širi poslovni, obrazovni i politiďż˝ki sustavi promijene." Senge u ovom osvrtu u stvari govori o interorganizacijskoj promjeni.

Promišljamo li o organizaciji kao o ďż˝ivom organizmu, tada logiďż˝ki dolazimo do pitanja:
1. Kakve odnose gaji takva organizacija (intraorganizacijske i interorganizacijske)?
2. Koje su njezine vrijednosti?

Ta pitanja nas vode od uske brige za rast i odrďż˝ivost prema odgovornosti organizacije u odnosima u koje je ukljuďż˝ena. Iz svega proizlazi sasvim novo pitanje: Da li je ponašanje organizacije dugoroďż˝no odrďż˝ivo u smislu njezinih uďż˝inaka na cjelinu, tj. na ljude i okoliš?

Interorganizacijska transformacija u sebi nosi potencijal potreban da se oďż˝ivotvori vizija Michaela Braungarta o novoj kreativnosti kapitalizma. Na interorganizacijskoj razini, meďż˝uodnosi tvrtke s cijelim svijetom i ljudima u njemu zahtijevaju nadilaďż˝enje profitnog motiva. Nova vrsta osobnog interesa, "osobnog interesa koji proizlazi iz cjeline prema dijelovima, prije nego li od dijelova prema cjelini", kaďż˝e Rautenberg, mora postati ideja vodilja korporativnog svijeta. Ovakav integralni holistiďż˝ki pristup osobnom interesu zahtijeva transformaciju svijesti koja nas odvodi daleko od etosa osobnog ispunjenja šezdesetih godina.

Kako korporacije sve više shvaďż˝aju da njihovo preďż˝ivljavanje ovisi o odnosima koje ne mogu kontrolirati - plemenski sukobi u zemlji u kojoj se nalaze proizvodni pogoni, promjena smjera morske struje koja zatim utjeďż˝e na obitavalište riba, trďż˝ište dionica koje postaje osjetljivo na etiďż˝ke probleme - kruti zidovi "stroja" pomalo se pretvaraju u optiďż˝ku iluziju. Sve ovisi o svemu. Sve je u meďż˝usobnoj ovisnosti. Stvaralaštvo u kontekstu ďż˝ivuďż˝e meďż˝uovisnosti vodi nas dalje od onoga što znamo. Kako upravljati tvrtkom u ovom novom kontekstu? Odgovor na ovo pitanje nekada je spadao u "klasiďż˝nu domenu poslovnog savjetovanja", tvrdi Rautenberg, "no, unutar novog konteksta, upravljanje korporacijom postalo je teďż˝ak i nimalo jasan problem."

Prevladavajuďż˝a poslovna teorija i praksa - pa ďż˝ak i ona koja se bavi koncepcijama kao što su korporativna društvena odgovornost i odrďż˝ivost - ne zadire u podruďż˝ja izvan same organizacije. Takav pristup nije primjeren situaciji na terenu, obzirom na povezanost znaďż˝ajnih globalnih problema s kojima se ďż˝ovjeďż˝anstvo danas suoďż˝ava. Zamislite npr. da ste ukljuďż˝eni u program zaštite zdravlja koji se bavi iskljuďż˝ivo zdravstvenim stanjem vaše ruke ili prsta na ruci. Frank Dixon, direktor investicijske savjetniďż˝ke tvrtke Innovest koja se bavi ocjenjivanjem odrďż˝ivosti kompanija, opisanu analogiju ďż˝esto koristi kako bi pojasnio znaďż˝aj strategija koje se bave cijelim sustavom, odnosno ďż˝itavim globalnim ekonomskim sustavom. Bez naďż˝ina promišljanja koje kreďż˝e upravo s globalne razine, te pojedinaďż˝nu organizaciju vidi tek kao dio cjeline, stvaranje gospodarski i ekološki odrďż˝ivog svijeta sigurno neďż˝e biti moguďż˝e. Ako organizacijska strategija nije razvijena prema strategiji sustava, tada organizacija neďż˝e biti usklaďż˝ena s cjelokupnim sustavom.

 

Komentar

Velimir Sri�a

ďż˝ivimo u doba kad je moguďż˝e ďż˝initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla uďż˝initi. Danas se zato sve više menadďż˝era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve postiďż˝u, kako to utjeďż˝e na njihovu osobnost, obitelj, privatni ďż˝ivot. Vraďż˝amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput

pročitaj...