Pošto smo se konaďż˝no oslobodili robovanja crkvenoj dogmi, mi, ljudska biďż˝a, primijenili smo Bogom danu inteligenciju za stvaranje našeg vlastitog prava. Ta nova, osloboďż˝ena kreativnost sjajno je "podmazivala" stroj industrijske revolucije. "Stroj" je metafora koja sjajno opisuje to razdoblje ljudske povijesti.

Eksplozija kreativnosti modernog vremena potaknula je istraďż˝ivanja na svim podruďż˝jima te je kao nusproizvod jednog od njih roďż˝ena i današnja kapitalistiďż˝ka korporacija. Na satovima povijesti uďż˝ili su nas da je u naseljavanju SAD-a sudjelovala korporacija Massachusetts Bay Company, koju je kralj Charles I 1628. g. ovlastio da kolonizira Novi svijet. Kompanije su se pojavile u trenutku kada su monarsi najagresivnijih trgovaďż˝kih nacija - Nizozemske, Engleske i Španjolske - dodijelili prava, za toďż˝no odreďż˝enu svrhu i vremenski period, trgovcima koji su traďż˝ili investitore za financiranje svojih skupih putovanja. Stvaranje moďż˝nih nacija i razvoj kapitalizma savršeno su se nadopunjavali: vraďż˝ajuďż˝i uslugu monarsima za dodijeljena prava kompanije su proširile njihovu moďż˝ kolonizacijom, prisvajanjem resursa (ukljuďż˝ivo i rad robova), osvajanjem trďż˝išta na kojima su zatim prodavali robu.

Korporacija je u svojoj biti financijski stroj koji je posluďż˝io da se izgradi današnji moderni svijet. Ta je tvorevina prvobitno sluďż˝ila javnom dobru - stvarajuďż˝i, na primjer, ďż˝eljezniďż˝ki sustav koji je zatim omoguďż˝io uďż˝inkovitu razmjenu robe u cijelom svijetu. Buduďż˝i da su korporacije dobile posebne ovlasti, s vremenom su se poďż˝ele prepoznavati kao pravne osobe koje mogu zaštititi svoje investitore od negativnih posljedica djelovanja te iste korporacije. U sluďż˝ajevima neuspjeha poslovnih pothvata, ni investitori niti poslovni lideri ne bi završili na sudu: njihova je odgovornost bila ograniďż˝ena samo na uloďż˝eni novac. Opisana novina uďż˝inila je ulaganje u korporaciju vrlo atraktivnim. Naďż˝alost, popratna pojava su bile prve prevare koje su dovele do skandala ďż˝ak i kod prvih korporacija kada su beskrupulozni "jobbersi" (davni, davni prethodnici današnjih brokera) investitorima prodavali dionice laďż˝nih tvrtki. S protekom godina i stoljeďż˝a, kapitalizam je dodatno osnaďż˝io i preusmjerio svoju svrhu od javnog dobra prema pojedinaďż˝nom gomilanju bogatstva. Poslovna korporacija, motor kapitalizma, u 19. stoljeďż˝u - u vrijeme velikih promjena i društvenih nejednakosti - je stekla neviďż˝enu moďż˝.

Malo pomalo, jedina svrha korporacije postala je zaštita uloga dioniďż˝ara. U sudskim procesima koji su se otvarali jedan za drugim, sudstvo bi uvijek stalo na stranu kapitala, a svoje je odluke temeljilo na premisi da je korporacija iskljuďż˝ivo odgovorna dioniďż˝arima i nikome više (radnicima ili drugim dionicima). U situaciji povezanih meďż˝unarodnih financijskih trďż˝išta, pritisak trgovanja dionicama prisiljava korporacije da se usmjeravaju na kratkoroďż˝ne profite, dividendu i porast cijene po dionici. Opisani legalni zahtjevi vlasnika/dioniďż˝ara razlog su što korporacije napuštaju gradove i zajednice u kojima su nastale, traďż˝eďż˝i jeftinu radnu snagu u dalekim zemljama. Upravljane kratkoroďż˝nim profitom, kupuju male inovativne tvrtke koje im predstavljaju potencijalnu opasnost na trďż˝ištu samo da bi ih uništile. To je razlog zbog kojeg ďż˝e se British Petroleum, korporacija koja je najviše angaďż˝irana na zaštiti okoliša u cijeloj naftnoj industriji, natjecati za koncesiju bušenja uz aljaški arktiďż˝ki krug, unatoďż˝ ďż˝injenici da ďż˝e se tim aktivnostima najvjerojatnije uništiti kultura domorodaca i ďż˝ivot u tom podruďż˝ju. Iz tog razloga korporacija Pfizer, koja je razvila opseďż˝ne programe pomaganja zajednici, uopďż˝e ne investira u razvoj lijekova kojima bi se moglo lijeďż˝iti jednostavne bolesti koje ubijaju milijune ljudi, poput malarije i tuberkuloze, ali zato investira znaďż˝ajne iznose u istraďż˝ivanje ďż˝elavosti jer su procijenili da bi eventualnim izumom "lijeka protiv ďż˝elavosti" mogli zaraditi milijarde.

Komentar

Velimir Sri�a

ďż˝ivimo u doba kad je moguďż˝e ďż˝initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla uďż˝initi. Danas se zato sve više menadďż˝era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve postiďż˝u, kako to utjeďż˝e na njihovu osobnost, obitelj, privatni ďż˝ivot. Vraďż˝amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput

pročitaj...