Porastom svjesnosti o posljedicama naših kulturalnih dostignu�a - o u�inku našeg mehanicisti�kog svjetonazora na prirodu, druge ljude i druga bi�a - stvoren je kolektivni odgovor koji je proizašao iz osje�aja krivice i koji je u cijelosti usmjeren na smanjivanje tog negativnog utjecaja. Pa ipak, ironi�no u svemu tome je to što takav pristup još uvijek proizlazi iz mehanicisti�kog svjetonazora jer u osnovi pretpostavlja našu odvojenost od prirode. Nasuprot tome, Braungartovo "cradle-to-cradle" promišljanje (eng. cradle - kolijevka, op.prev.) razotkriva novu razinu svijesti koja ne samo da osloba�a ljudski kreativan potencijal od mehanicisti�kih ograni�enja �ine�i ga plodonosnim i �ivotvornim, nego nas tako�er osloba�a odvojenosti od prirode. Njegove misli i ideje su �ivu�i dokaz snage svijesti koja nije odvojiva od �ivog svemira iz kojega smo svi nastali i koja se prirodno kre�e u smjeru rasta i evolucije.
"Otpad je hrana", tvrdi Braungart. "Ljudi su jedina bi�a na planeti koja proizvode neupotrebljiv otpad. Zato se cijeli planet polagano pretvara u veliko groblje. �ivotinje stvaraju samo ono što drugi mogu koristiti. Moramo u�iti od prirode koja stvara u ciklusima i napustiti linearno razmišljanje po kojem organizacija uzima resurse iz prirode, prera�uje ih te zatim prodaje gotove proizvode koji se na kraju odbacuju. 'Cradle-to-cradle' na�in razmišljanja predla�e da se sve promatra kao 'hranjiva tvar' - bilo kao tehni�ka 'hranjiva tvar' koja se mo�e ponovo upotrijebiti bilo kao biološka. Braungart nas upu�uje da je mo�da upravo taj 'otpad' hrana koja �e se koristiti u sljede�oj fazi razvoja ljudske civilizacije."
Braungart tvrdi da su mnogi mladi znanstvenici zainteresirani za stvaranje proizvoda s kojima se "mogu ponositi", te zbog toga rade na na�in koji predstavlja "zna�ajnu evoluciju u odnosu na sve ono što je do danas u�injeno".
Braungart i novi industrijski aktivisti veoma su dosjetljivi. "Na primjer," ka�e on, "osmislili smo ambala�u za sladoled koja se, nakon što ju izvadite iz zamrziva�a, u roku od sat vremena razgra�uje u teku�inu. No, ono što je zanimljivo nije samo biološka razgradivost ambala�e koja je �ak i manje va�na. U nju smo ugradili sjemenke rijetkih biljaka tako da odlaganje tog 'otpada' u prirodu nije više nepo�eljno, ve� upravo suprotno, postaje aktivnost koju treba ohrabrivati u što ve�oj mjeri."
Me�utim, industrijske inovatore kao i stanice leptira u tijelu gusjenice, metafori�ki pro�dire "stroj" kojeg pokre�e profit. Njihove sjajne inovacije, novi proizvodi i materijali ne mogu prona�i put do tr�išta. Braungart mi govori kako "nailaze na sna�ne blokade od strane srednjeg menad�menta, odnosno ljudi odgovornih za provo�enje korporativnog poslovnog plana. Ograni�ene restriktivnom zakonodavnom politikom u SAD-u i još uvijek vo�ene i motivirane profitom, zapadnja�ke korporacije se premještaju u zemlje s ni�im standardima u zaštiti okoliša, poput Kine i Malezije, kako bi i dalje proizvodile jeftine proizvode niske kvalitete."
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput