Takvi proizvodi - kao npr. igra�ke napravljene od plastike koja stvara plinove i mo�e dovesti do sterilnosti djece koja se s tim igra�kama igraju - prema Braungartu, istinsko su "oru�je za masovno uništenje". Pa ipak, taj biznis se i dalje nastavlja jer, kako on ka�e, "socijalizirali smo rizike, a privatizirali profit, što baš i nema nekog smisla". "Da bi se promjena dogodila," nastavlja Braungart, "potrebni su nam gospodarski lideri koji su sposobni razmišljati izvan okvira kvartalnog profita i koji �e se osobno zalo�iti za dugoro�nu odr�ivost." Svima je jasno da se sustav mora mijenjati, a ta promjena tra�i hrabre pojedince koji �e se suprotstaviti inerciji. Korporativni lideri su osu�eni na rizik u procesu osloba�anja vlastitog uma od mehanicisti�kog svjetonazora.
Lideri su uvijek na �elu
"Dolaze u svojim helikopterima i avionima; vrlo diskretno. Ovdje se osje�aju sigurno..." govori Brian Bacon, predsjednik Oxford Leadership Academy, o svojoj klijenteli koju �ine lideri vode�ih svjetskih korporacija. Posje�uju ga jer su svoje �ivote dali "stroju", a nova im stvarnost baca klipove pod noge. Mehanicisti�ki model "zapovjedno-kontrolnog" korporativnog liderstva dr�i ih prikovanima na zapovjednom mjestu, zaslijepljenim stalnim promjenama na nepredvidljivom tr�ištu. Poslovni lideri, koji su nau�eni "imati stvari pod kontrolom" o�ekuju od Bacona diskreciju jer znaju da �e ih njegov Self-Management for Leadership program odvesti u nepoznata, opasna i neistra�ena podru�ja vlastitog Sebstva. Tra�e diskreciju jer znaju da moraju riskirati i "dublje zaroniti", zbog posla kojeg rade i zbog sebe samih, a sve kako bi uspjeli prona�i novi na�in postojanja i djelovanja koji �e ih odvesti u novu budu�nost. Budu�i da su cijene dionica tvrtki djelomi�no odre�ene percepcijom javnosti o "sigurnoj ruci koja vodi", svoju nesigurnost ne smiju javno pokazati.
Helen-Jane Nelson, direktorica savjetni�kog konzorcija Cecara Consulting Limited, tvrdi da se "velika i veoma bolna krivnja" po�inje javljati onoga trenutka kada lideri po�nu shva�ati posljedice svojih odluka na okoliš i druga ljudska bi�a. Ekonomska logika mehanicisti�kog doba pretpostavila je da �e od beskrupulozne zaštite vlastitih interesa proiza�i samo dobro. Dok su se uspinjali korporativnom hijerarhijom, ve�ina lidera nije shvatila da se spremaju preuzeti kontrolu nad strojem koji je odgovoran za uništavanje okoliša i iskorištavanje ljudi. "Nalazimo se u trenutku", ka�e Nelson, "kada poslovni lideri po�inju uvi�ati da poslovni modeli njihovih organizacija nisu dugoro�no odr�ivi. Tako�er uvi�aju da motivacija za kojom se povode - potraga za stalnim rastom - tako�er nije dugoro�no odr�iva. Naš planet ne mo�e podnijeti takvu politiku. Neki se samo boje dok su drugi o�ajni te stoga voljni isprobati bilo što novo jer osje�aju da im stari na�in rada više ne donosi rezultate." Štoviše, stari ekonomski trikovi, koji su tvrtkama dozvoljavali da jednostavno "eksternaliziraju" eventualne rizike, po�inju uzvra�ati udarac jer postajemo svjesni da na povezanoj planeti "eksterno" više ne postoji.
"Doga�aji mogu nastati na jednom podru�ju sa ili bez ikakvog upozorenja te ostaviti duboke tragove u poslovanju organizacije", objašnjava Steve Trevino, savjetnik u savjetni�koj kompaniji Booz Allen Hamilton. "Uvjeti u kojima se poslovanje danas odvija znatno su se promijenili - preciznije, takvo stanje je bez presedana u povijesti - u smislu ubrzane promjene, produbljenja i pove�anja kompleksnosti. Rastu�i broj mre�a radikalno mijenja na�in na koji se biznis treba voditi." Na primjer, Trevino primje�uje da stru�njaci u industriji reosiguranja, koja �ini svjetsku mre�u ekonomske sigurnosti, smatraju da sustav ne�e biti u stanju prevladati "kumulativne financijske u�inke" ukoliko se dogodi nešto sli�no kao 11.rujna 2001. Trevino tako�er upu�uje na tvrtku Nike, �iji je ugled "odgovornog korporativnog gra�anina" nepovratno narušen (i popra�en padom cijena dionica) nakon negativnih vijesti o njihovim tvornicama u tre�em svijetu. Nadalje tvrdi, da su podaci koji se ti�u naše umre�ene povezanosti toliko zanimljivi, da bi svatko tko ih razumije trebao "krenuti u akciju, prema pomaku u svijesti, prema shva�anju da moramo stvoriti nove sustave, nove financijske modele kako bi zamijenili stare u uporabi".
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput