Da bismo uspjeli u tome potrebno nam je vodstvo. "Rije� vodstvo (eng. leadership)", komentira Nelson, "nema ni gr�ki ni latinski korijen. To je ustvari stara engleska rije� �ije je zna�enje i�i prvi." Nadalje pojašnjava da bez obzira na metodu kojom se neka organizacija vrednuje "svijest lidera zna�ajno utje�e na svijest organizacije". Stoga su napori za transformacijom organizacija u prvom redu usmjereni na lidere te se �eli posti�i da oni "budu prvi" i da prvi napuste mehanicisti�ku paradigmu. "Nije mogu�e transformirati strukturu neke grupe ukoliko vodstvo ne pro�e kroz neki oblik transformacije", ocjenjuje Richard Barrett, autor knjige Liberating the Corporate Soul i tvorac �esto korištene metode za ocjenu razine svijesti (ili na�ina razmišljanja) pojedinca i kultura. Zbog toga je sve ve�i broj izvršnih direktora voljan prihvatiti nove metode rada koje bi trebale rezultirati stvaranjem organizacija punih razumijevanja i veoma razli�itih od strogih, linearnih "strojeva".
Doista, mnogi od njih došli su do to�ke u kojoj im ništa drugo ne preostaje. Prema rije�ima Bacona, "...ti su lideri pod strašnim pritiskom. Potpuno su posve�eni svome poslu, raspola�u golemom energijom i vrlo su pametni. No, ve�ina njih tako�er je i o�ajna. O�aj je �esta pojava kada se uspnete do vrha piramide: do tada ste mnogo ulo�ili u svoju karijeru i vrlo vjerojatno ste se otu�ili od svoje obitelji." Bacon nastavlja: "Najbli�i prijatelji direktora neizbje�no su povezani s poslom, a zbog povjerljivosti posla i politike ne mogu im se povjeriti. Na vrhu caruje samo�a." Kona�ni udarac dolazi u trenutku u kojem shvate da njihove "sposobnosti mjerenja - sposobnosti ostvarivanja planiranih kvantitativnih ciljeva i upravljanja uz njihovu pomo�" kako bi se stalno pove�avao kvartalni profit, ne mogu osigurati dugoro�nu odr�ivost na promjenljivom, hiper-konkurentnom i kaoti�nom tr�ištu. Iz tog razloga je prosje�ni "vijek trajanja" izvršnog direktora u SAD-u 4,6 godina. U Evropi je 2003. g. otpušteno dvadeset dvoje iz grupe od stotinu vode�ih izvršnih direktora. U trenutku kada im mehanicisti�ka paradigma više ne mo�e osigurati rješenja, bolno prizemljenje postaje neminovno.
Izlaz iz ove situacije ne mo�e se prona�i u �eljeznim okovima korporativnog "stroja". Prvi korak prema promjeni je promjena na�ina razmišljanja - nova svijest ili novi svjetonazor koji nam ukazuje na sveop�u povezanost i potrebu za uskla�ivanjem s višom svrhom u potrazi za osobnim i profesionalnim uspjehom. Bacon tako citira Epikurea koji mu je "zauvijek utisnuo u um" tri potrebe koje moraju biti zadovoljene kako bi �ovjek bio sretan:
1. Osje�aj zajedništva, pripadanja nekoj zajednici;
2. Sloboda, osje�aj da su �ivot i odluke pojedinca u njegovim vlastitim rukama;
3. Refleksivan �ivot, u kojem postoji vrijeme za duboko promišljanje o smjeru �ivota i �ivotnim prioritetima.
Navedeni na�in razmišljanja o �ivotu ne mo�e se susresti unutar logike koja pokre�e mehanicizam. Uz pomo� meditacije i metode reflektivnog propitivanja (eng. reflective action practices), Bacon poti�e otvaranje srca i umova ljudi prema novoj svijesti koji na taj na�in obnavljaju kontakt s drugim ljudima i dubljim smislom �ivota.
Bacon ka�e da je rezultat ovog procesa "dobar instinkt". Lideri koji su razvili svoj instinkt - "oni koji su razvili sposobnost prisutnosti (eng. presence) i osjetili istinu unutar kaosa, koji s velikom odlu�nošï¿½u i jasno�om donose klju�ne odluke za koje svi znaju da su ispravne" - jesu lideri koji su spoznali dublju sre�u i "sposobni su stvoriti osje�aj smisla kako u sebi tako i u drugim ljudima". Silni vjetrovi koji na organizaciju svakodnevno utje�u izvana i iznutra njima nisu problem; umjesto toga, oni su dio duboke struje koje odr�ava smjer organizacije.
�ivimo u doba kad je mogu�e �initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla u�initi. Danas se zato sve više menad�era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve posti�u, kako to utje�e na njihovu osobnost, obitelj, privatni �ivot. Vra�amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput