�esto, u vašem gradu, ili još više, kada se zateknete u drugom okru�enju, zapazite impresivne gra�evine koje su nastale u jednom vremenu. Pred godinu, deset, stolje�e ili i više. A te zgrade, ili blok zgrada, ili impresivni dio neke cjeline, imaju svoj autohtoni �ivot, ali i svoju povijest; pamte i sudbonosne i obi�ne doga�aje. Takvo zdanje �ivi svoj �ivot intenzivno i svojom nazo�nošï¿½u i korištenim prostorom formatira �ivotna doga�anja. Svejedno da li je rije� o zgradi parlamenta, galeriji, stambenoj zgradi, stanici metroa... Koliko ljudi i sudbina...
I, tek negdje iz znati�elje i tek ponetko �e se zapitati: tko je tu zgradu dao izgraditi, tko je bio investitor, tko je njen tadašnji i današnji vlasnik. Neusporedivo je intrigantniji njen �ivot i isto tako �ivot i doga�anja koja se odvijaju baš zato jer je ona tu, jer postoji...
Druga je, pak, fascinacija našeg �ivljenja sadr�ana u �injenici, da smo mi kao osobe konstanta u vremenu i prostoru; po svojim mislima i atributima, a tako�er u onom neposrednom materijalnom pogledu. No, nakon �etiri, osam, dvanaest godina potpuno smo novi subjekti, jer je to vrijeme kada se sve �ivotne stanice u nama potpuno izmijene. Stare nestaju, a sustavno pristi�u nove. Ali, mi u svojoj ukupnoj aktivnosti i bivanju, stalno smo isti, tu u psihologiji i sociologiji nema promjene, zar ne?
I - sada se sti�e na teren naše doma�e zada�e: "Every Institution is a Living System" i sigurno jedne od najintrigantijih pri�a/trilera: odnosa �ovjeka i njegova djela. Kompanije, danas ve� institucije, poput Forda, Chanella, Helene Rubenstain, Thyssen-Krupp-a, Gavrilovi�a, Rotschild banke, �ive vlastite �ivote, koje im je u jednom trenutku podario neki nadahnuti i sposobni pojedinac. Osoba koja je imala znanja i smionost, sre�e i upornosti da njihova pokreta�ka ideja postane poslovna i proizvodna stvarnost. Tada, prije ili kasnije, u tu stvarnost sti�u, bivaju u njoj, prolaze i odlaze pojedinci; desetine i tisu�e ljudi, koji poput onih stanica u ljudskom bi�u, daju svoj doprinos njenom �ivotu i razvoju, a zatim odlaze da bi ih naslijedili i/ili zamijenili drugi. A, kako se to ka�e suvremenim �argonom, brand �ivi svojim punim �ivotom i dalje. Nešto poput naših, ve� spomenutih zgrada. Ime i pojava osniva�a postaje marketinški alat; slika iz odre�enog razdoblja, svjedo�anstvo tradicijske vrijednosti i povjerenja...
C.O. Scharmer: Molim Vas da nam uka�ete na klju�ne probleme i pitanja s kojima se bavite u svom poslu? I. �emu slu�i planiranje? Arie de Geus: Nakon imenovanja na funkciju koordinatora planiranja u kompaniji Royal Dutch Shell, prvo pitanje koje me je istinski zaintrigiralo je bilo: "�emu, dovraga, proces planiranja pridonosi? �emu planiranje uop�e slu�i?" U to vrijeme ve� sam bio iskusni